Hoće li ekonomija pomoći Macronu?
Aktuelni predsjednik i prema jučerašnjim anketama ima značajnu prednost pred nedjeljne izbore
Francuski predsjednik Emmanuel Macron trebao bi pobijediti Marine le Pen na predstojećim predsjedničkim izborima, iako Le Penovoj posljednjih sedmica raste popularnost, pokazali su jučer objavljeni rezultati ankete koju je Ipsos Sopra Steria Cevipof radio za Le Monde.
Anketa je pokazala da će Macron u prvom krugu 10. aprila imati 26,5 u odnosu na 21,5 posto za Le Pen na drugom mjestu, javlja Reuters. U prethodnoj anketi 24. marta, 28 posto je bilo za Macrona, a 17,5 posto za Le Pen. Macron bi, prema anketi, u drugom krugu 24. aprila trebao pobijediti sa 54 prema 46 posto.
U korist biznisa
Francusko gospodarstvo se brzo oporavilo od pandemije, pa se Macron nada da će mu to pomoći. Ali stručnjaci, upozorava Radio Deutche Welle, kažu da bi inflacija mogla baciti sjenu na ekonomski uspjeh.
U Francuskoj je zabilježen rast od sedam posto, rekordan u posljednje 52 godine. Nezaposlenost je pala na najnižu razinu u posljednjih deset godina, kupovna moć potrošača je porasla, a strane investicije pristižu.
Macron, bivši investicijski bankar i ministar gospodarstva, od izbora 2017. pokrenuo je niz reformi. Liberalizirao je pravila o radu da bi se olakšalo zapošljavanje i otpuštanje radnika, smanjio naknade za nezaposlene i poreze na dobit i prihode.
- Macronova politika je bila prilično u korist biznisa, iako je neke od mjera morao prilagoditi krizama kao što su bili protesti žutih prsluka i pandemija, kaže za DW Mathieu Plane iz Organizacije za promatranje francuskog gospodarstva.
Stručnjaci, međutim, kažu da je jedna od tema koje izazivaju zabrinutost stanje budžeta nakon ogromne državne potrošnje i smanjenja poreza. Iako su Macronove reforme potakle poslovanje, mnogi se pitaju je li ekonomska dobit uludo iscurila.
Niske plaće
Kandidatkinja konzervativnih republikanaca Valerie Pecresse optužila je Macrona da “prazneći blagajnu” izdvaja beskrajne količine gotovine za hitno finansiranje u vrijeme pandemije i povećava državni dug na rekordnih 115 posto BDP-A.
- Ne osjećamo da su nam se životi mnogo poboljšali. Macron je predsjednik koji provodi reforme samo za bogate, kazala je DW-U na tržnici u istočnom Parizu frizerka Isabelle (38), samohrana majka troje djece.
Ona je samo ponovila uobičajeni stav o Macronovom ukidanju poreza na bogatstvo 2018.
Patrick Artus, glavni ekonomista pariske banke Natixis, kaže da je prošle godine otvoreno oko 700.000 radnih mjesta, ali mnoga za nekvalificiranu radnu snagu s niskim plaćama.
- Istina je da su mnogi Francuzi koji rade u maloprodaji, restoranima, čišćenju ili logistici siromašni, kaže on, ali i podsjeća da je vlada potrošila ogroman novac da bi ih podržala: “Nedavno je izdvojila 15 milijardi eura da ublaži udar porasta cijena energenata”.
Da li je, ako je suditi po rezultatima anketa, Macronu to dovoljno, moći će se procijeniti već u nedjelju.
Kina čeka novi val
Kina je jučer objavila da su registrovana rekordna 20.472 novozaražena Covidom u prethodna 24 sata. Više od 80 posto ih je u Šangaju, gdje se vlasti, javlja Xinhua, spremaju pretvoriti ogromni izložbeni centar u poljsku bolnicu kapaciteta od 40.000 kreveta. AFP prenosi da je velikom rastu brojki kumovao omikron soj koronavirusa. Utješno je da u ova 24 sata nije zabilježen nijedan novi smrtni slučaj, navelo je ministarstvo zdravlja. Posljednja dva smrtna slučaja od Covida u zemlji prijavljena su sredinom marta.
Ankete pokazuju da je najveća briga birača opadanje kupovne moći. Poskupljenja zbog rata u Ukrajini dodatno su produbila zabrinutost
Umro Žirinovski
Ruski ekstremni desničar Vladimir Žirinovski umro je jučer u 75. godini, potvrdio je šef Donjeg doma ruske Dume Vjačeslav Volodin. Žirinovski je bio ozbiljno bolestan, a u februaru je preležao Covid-19, prenosi AFP. Ruski mediji su 25. marta objavili da je umro, ali je Volodin to tada demantovao. Predsjednik Liberalno-demokratske partije, izraziti antizapadnjak, Žirinovski je tri decenije bio na političkoj sceni. Prijetio je nuklearnim oružjem, oduzimanjem Aljaske Americi i širenjem Rusije da “vojnici mogu oprati čizme u toplom Indijskom okeanu”.
Traje primirje u Jemenu
Specijalni izaslanik UN-A u Jemenu Hans Grundberg najavio je mehanizam protiv kršenja primirja, javlja Anadolija. U Jemenu traje ramazansko primirje između vladinih snaga i Husa. Prekid vatre pružio je veliku priliku punu rizika, kaže Grundberg i dodaje da će ga biti teško održati ako politički proces ne bude napredovao.
- Od početka primirja došlo je do ogromnog pada nasilja, tvrdi on.
Prema podacima UN-A, između 22 i 30 miliona stanovnika Jemena treba pomoć, a za sedam godina je poginulo više od 233.000 ljudi.