Provjere diploma?
institucija sa značajno većim brojem zaposlenih. Koliko još ima nevjerodostojnih diploma, pita se profesorica Vildana Alibabić, koja nam je ustupila prikupljene podatke. Za sada najveći broj lažnih diploma ima u zdravstvenim institucijama, ukupno 13, a profesorica ističe i paradoks da je u pravosudnim institucijama bilo 11 nevjerodostojnih diploma.
Samosupravosudneinstitucijepodnijelekrivičneprijave,oostaliminstitucijama nema podataka. Doduše, zabilježen je jedan sporazumni prekid radnog odnosa, ali nijedan otkaz.
Krivične prijave
- Rečeno mi je da kod prijavljenih slučajeva lažnih diploma može doći do zastare i da treba mijenjati i zakone u tom smislu, međutim, to je samo jedan od razloga, prisjeća se profesorica Alibabić.
Prema profesoru Slavi Kukiću, radi se upravo o sistemu kakav postoji svugdje u BIH, gdje su tako “obrazovani” i zaposleni zapravo armija političkih botova stranaka na vlasti. U Krajini je samo stvar posla očiglednija jer se nešto pokrenulo sa mrtve tačke. Ipak, postoji bojazan da će sve biti uzaludno.
- Zašto rukovodioci institucija USK-A nisu završili ovaj proces, zašto premijer nije novim odlukama insistirao da se proces provjere završi? Kakav je to odgovor da nisu predvidjeli sredstva u budžetima da plaćaju provjere? Da su htjeli, mogli su predvidjeti sredstva u nekom idućem budžetu. Kakav je to rukovodilac koji zna da ima takvog zaposlenika, a ne poduzme mjere da ga isključi iz radnog odnosa? To je rukovodilac koji je došao na isti ili sličan način i takvih se treba riješiti iz sistema. Dok je takvih, a puno ih je, bojim se da od provjera nema ništa, kazala nam je profesorica Alibabić. da su uprkos tome nadglasani na sjednici Općinskog vijeća, održanoj krajem prošle godine. Čengić kaže kako je čitavo brdo čija je površina veća od 330.000 kvadratnih metara uknjiženo na Općinu, a kasnije prodato.
Vijećnik SDP-A Vlado Rašić je na sjednici upoznao kolege vijećnike sa odlukom Ustavnog suda BIH iz 2012. po kojoj navedena prodaja može biti sporna, zbog čega je zatražio da se konsultiraju s pravnicima kako ne bi napravili problem sebi i drugima, ali to na kraju nije pilo vode. Čengić kaže da je o svemu upoznao i Ured visokog predstavnika u BIH, priloživši mu uz to dokumentaciju. Pitali smo hoće li u ovom slučaju reagirati visoki predstavnik u BIH Christian Schmidt?
- Na nadležnim domaćim institucijama je da utvrde tačnost ovih tvrdnji i po potrebi preduzmu daljnje korake. Nadležne vlasti treba da propisno istraže svaku nezakonitu transakciju, odnosno nezakonito raspolaganje državnom imovinom. Nadalje, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je nadležan da preispita svaku potencijalno problematičnu odredbu ili zakon kojim se uređuje pitanje državne ili javne imovine, stav je OHR-A.
Mahanje zastavom
Čengić kaže kako tri godine upozorava u Parlamentu FBIH na napade na državnu imovinu.
- Tu imamo dva pravca, jedan je Dodikov za koji znamo šta je njegov cilj, rastapanje BIH, urušavanje svakog državnog elementa, ali imamo i ovaj drugi koji maše zastavom BIH, a za privatne interese krčmi državnu imovinu, rekao je Čengić.
Nadležni treba da propisno istraže svaku nezakonitu transakciju, odnosno nezakonito raspolaganje državnom imovinom