Građani vjeruju medijima i vjerskim institucijama Ekonomija, zdravstvo, kriminal i korupcija su oblasti o kojima građani BIH žele da ih novinari izvještavaju
Istraživanje Fondacije “Friedrich Ebert Stiftung”, rađeno metodom slučajnog odabira na uzorku od 500 građana iz FBIH, RS-A i Brčko distrikta, pokazalo je da građani BIH najviše vjeruju medijima (80%) i vjerskim institucijama (70%), zatim nevladinom sektoru (57%), te međunarodnoj zajednici (45%) i uopšteno institucijama vlasti (39%). Političke stranke i političari imaju najmanje povjerenja građana.
Na nivou entiteta je prisutna slična slika. U Federaciji BIH najviše se vjeruje medijima, a u Republici Srpskoj vjerskim institucijama. Najveći dio ispitanika smatra da sloboda medija u BIH uopće nije ili je djelimično prisutna. Dvije trećine građana smatraju da je politička zavisnost osnovna prepreka u radu medija u BIH, a slijede opća politička klima i finansijska zavisnost.
Skoro dvije trećine ispitanika smatra da političke partije i političari imaju najveći uticaj na medije u BIH, te da su oni glavni kršitelji novinarskih prava i sloboda. Svaki deseti ispitanik smatra da napad na novinara može biti opravdan - što je za 15 posto manje u odnosu na 2021. godinu.
Sa tvrdnjom da je rad novinara veoma često politički motivisan slaže se 72 posto ispitanika, od toga 66,6 posto u FBIH i 83 u RSU. Građani smatraju da mediji trebaju najviše izvještavati o svakodnevnim aktuelnostima, socijalnim i ekonomskim temama, zdravstvu, obrazovanju, korupciji i kriminalu. Ostale teme su im manje atraktivne.
U izbornoj godini građani očekuju da ih mediji informišu o političkim programima kandidata, partija i pojedinaca kroz TV debate, analizu obećanja koja su data na prethodnim izborima i njihove realizacije i putem direktnih obraćanja političkih subjekata u medijima. Interesantno je da svaki peti ispitanik smatra da im ne treba predizborni program, jer se informišu putem interneta i društvenih mreža. U Federaciji BIH prednost daju analizi datih obećanja, dok su u RS-U debate neprikosnovene. Ispitanici smatraju da bi novinari trebali obrađivati teme o ekonomiji i reformama, o borbi protiv kriminala i korupcije, reformi pravosuđa i obrazovanja, te vanjskoj politici.
Da bi došlo do unapređenja novinarskog rada, stanovnici BIH smatraju da je potrebno pooštriti kriterije za ulazak u novinarsku profesiju, poboljšati uslove rada, unaprijediti sistem obrazovanja novinara, te na koncu poboljšati finansijski položaj struke i osigurati bolju primjenu zakona.