Minimalno poskupljenje gljiva u BIH od 10 posto
Iako su troškovi proizvodnje značajno porasli, gljivari nisu smjeli ići sa većim poskupljenjem zbog straha od uvoza
Porast cijena repromaterijala, električne energije i goriva uzrokovao je poskupljenja pojedinih proizvoda i do pedeset posto. Iako ova poskupljenja utječu i na domaće proizvođače gljiva, oni su cijene podigli tek za 10 posto. Mada su njihovi troškovi porasli daleko iznad toga, kažu da nisu smjeli više podizati cijene jer rizikuju ulazak uvoznih gljiva, koje su oni svojom proizvodnjom i radom potpuno istjerali sa domaćeg tržišta.
Gorivo i struja
Kako nam je kazao Mujdin Tokić, predsjednik Grupacije gljivara u TK-U, najveći problem je poskupljenje goriva, ali i velika potrošnja električne energije.
Najveća proizvodnja gljiva u BIH je upravo na području TK-A, a dominiraju šampinjoni, bukovače i šitaki
- Mi smo ove godine uspjeli vratiti proizvodnju na onu iz 2019. tako da sad imamo oko 600 tona gljiva godišnje. Međutim, troškovi su porasli, gorivo je poskupjelo, kao i sirovine, ali mi nismo smjeli više podići cijenu makar bilo i manjih gubitaka u početku, jer malo je potrebno da se uvozne gljive vrate, kazao nam je Tokić.
Gljivari se nadaju da će poskupljenje ostalih životnih namirnica, posebno mesa, pojačati potražnju za gljivama, što bi moglo kompenzovati minimalno povećanje na koje su bili primorani. Međutim, rizici su i dalje veliki, jer koliko god proizvođači nastojali povećati proizvodnju, u konačnici je sve do kupaca.
Najveća proizvodnja gljiva u BIH je upravo na području TK-A, a dominiraju šampinjoni, bukovače i šitaki. Da bi opstali, nadaju se pomoći sa kantonalnog nivoa, koji jedini subvencionira ovu vrstu proizvodnje.
Podsticaji
- Očekujemo da će se ovo povećanje budžeta odraziti i na podsticaje koje dobijamo od kantonalne vlasti. Mi smo u ovom trenutku uspjeli naći neki kompromis kada su u pitanju troškovi i zarada, ali nećemo uspjeti bez značajnije pomoći vlasti. Pomaže nam i Grad Tuzla, koji nas je uvrstio u subvencionirane proizvodnje, što nam dosta olakšava. Slično bi trebale uraditi i ostale lokalne zajednice, kako u kantonu tako i u BIH, dodao je Tokić.
Proizvođači iz TK-A su uspjeli u potpunosti pokriti sve restorane, objekte brze prehrane i picerije, koji sada isključivo koriste svježe domaće gljive za pripravljanje jela. Male uvozne količine gljiva, koje dolaze iz Srbije, Hrvatske i Mađarske, u ovom trenutku ne predstavljaju opasnost za proizvođače.