Neprovjeren sudija opasan je za sistem
BIH je u samom vrhu po broju pokrenutih disciplinskih postupaka protiv sudija i tužilaca, mehanizmi provjere su neefikasni, pa VSTVBIH poklanja povjerenje kandidatima
Na stručnom skupu “Jačanje pravnih stručnjaka 2021” izloženi su prednosti i nedostaci sigurnosnih provjera sudija u Republici Hrvatskoj, koji su uspoređeni s bosanskohercegovačkim pravosudnim sistemom, u kojem ne postoje provjere sudija i tužilaca.
Sigurnosni rizici
Mirza H. Omerović, zamjenik glavnog disciplinskog tužioca naše zemlje, kazao je kako je BIH u samom vrhu po broju pokrenutih disciplinskih postupaka protiv sudija i tužilaca, te da ne postoji mogućnost za razrješenje osim disciplinskim postupkom.
- Problem koji se javlja prilikom apliciranja kandidata na sudijske i tužilačke pozicije predstavlja nepostojanje sistemskog institucionalnog mehanizma provjere dostavljenih dokumenata i informacija aplikanata, pa VSTV u suštini poklanja povjerenje informacijama i podacima koje su ponudili kandidati, rekao je Omerović.
Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BIH to potvrđuje i dodaje da su najpoznatiji problem nepostojanja mogućnosti ove provjere imovinski kartoni.
- Ali, problem je i sva ostala prateća dokumentacija, jer je riječ o budućim nosiocima pravosudnih funkcija, onom stubu vlasti koji bi trebalo da bude korektiv izvršnoj i zakonodavnoj, kaže Ožegović za Oslobođenje.
Dodaje da bi po prirodi sudska vlast trebala da bude stub vlasti koji ima najveći stepen transparentnosti i gdje funkcije obnašaju ljudi od najvećeg integriteta.
- A sve kako bi u konačnici povjerenje građana bilo na maksimumu. Nažalost, nepostojanje efikasnih mehanizama provjere samo doprinosi slabosti sistema i nepovjerenju građana koji pravosuđe u BIH vide kao jednu od najkorumpiranijih oblasti, naglašava Ožegović.
Na skupu je govorio i Damir Kontrec, predsjednik Udruge sudaca Republike Hrvatske, koji je objasnio kako su sigurnosne provjere sudaca u Hrvatskoj uvedene 2010. godine i to samo za takozvane uskočke suce.
Nakon nekog vremena, kako je objasnio, to se proširilo na kandidate za suce koji prvi put stupaju na sudačku dužnost, te kandidate za suce Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
- Cijeli taj postupak provođenja donosi određene probleme u praksi, a prije svega probleme o tome što ako se utvrdi da za nekog od kandidata postoji sigurnosna zapreka ili sigurnosni rizik, kazao je Kontrec.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima iz 2022. godine uvedena je stalna periodična sigurnosna provjera svih sudaca u Hrvatskoj.
Pravosuđe bi trebalo imati najveći stepen transparentnosti, da te funkcije obnašaju ljudi od najvećeg integriteta, kaže Ožegović
Modeli provjere
Kako je ispričao Kontrec, prema Justice Scoreboardu za 2022, jedino Hrvatska u EU ima normativno uređeno da svi suci moraju biti podvrgnuti sigurnosnoj provjeri, dok u 17 zemalja članica EU suci nisu podvrgnuti toj provjeri, a u devet zemalja se sigurnosna provjera sudaca vrši prilikom prvog imenovanja, odnosno u slučaju imenovanja na posebna mjesta.
Dakle, modeli u državama su različiti, a na skupu je zaključeno da je za obje države potrebno da postoje mehanizmi koji mogu utvrditi “opasnosti od nekoga za cijeli sistem”, te da se mora raditi na integritetu sudija i tužilaca i cijelog pravosudnog sistema.