Treba stalno jačati kupovnu moć građana

Eurozona se suočava sa najvišom stopom bazne inflacije od svog osnivanja, a u velikom broju zemalja srednje i JI Evrope dostigla je dvocifrene brojeve. U većini zemalja i dalje raste iznad očekivanja

Suočeni sa rastom geopolitičkih tenzija, dužinom ratnih sukoba u Ukrajini i sankcijama koje ograničavaju ekonomske tokove, došlo je do znatnog poremećaja na globalnom robnom i finansijskom tržištu. Ugroženi su lanci snabdijevanja za koje se očekivalo da će se tokom ove godine, poslije pandemijske krize, vratiti u normalne tokove, a ne produžiti, odnosno postati još izraženiji.

Dvije sukobljene zemlje su veliki proizvođači žitarica, metala i minerala te nafte i prirodnog gasa. Imajući to na umu, nije ni čudo da su ovi strateški proizvodi dostigli istorijski najviše cijene ili ih čak premašili. Ovakve tržišne cijene zajedno sa ekonomskim sankcijama znatno utiču na svjetski privredni rast, a prvenstveno privredni rast eurozone.

Imajući ovo u vidu, neminovno je da će BIH morati revidirati svoje makroekonomske projekcije inflacije (12,3 posto) i deficit tekućeg računa platnog bilansa, a projekciju rasta BDP-A znatno smanjiti.

Eurozona se suočava sa najvišom stopom bazne inflacije od svog osnivanja, a u velikom broju zemalja srednje i jugoistočne Evrope dostigla je dvocifrene brojeve. U većini zemalja i dalje raste iznad očekivanja. Neprekidan rast cijena pojačao je pritisak na Evropsku centralnu banku da prvi put u zadnjih deset godina poveća kamatnu stopu. Iz ECB-A su planirali da u junu povećaju kamatne stope kako bi oslabili pritisak na cijene. Vodeći ekonomista ECB-A Philip Lane upozorava da bi trebalo oprezno pristupiti podizanju kamatnih stopa, te predlaže povećanje u julu za 0,25 i septembru također za 0,25 posto. Možda je dobra stvar što ovo povećanje kamatnih stopa u našoj zemlji možemo očekivati tek po završetku ove fiskalne godine.

Od relevantnih institucija u BIH nismo dobili informaciju šta se poduzima na smanjenju tekuće (međugodišnje) inflacije, koje su mjere poduzete ili koje se namjeravaju poduzeti.

Građani nisu uočili djelovanje izvršne vlasti na cijene hrane i energenata na domaćem tržištu, povećanje ponderisane kamatne stope, referentne stope i slično.

Činjenica je da će rast cijena primarnih proizvoda, energenata, kao i uvozna inflacija još dugo vršiti inflatorni pritisak na ekonomiju naše zemlje. Potrebno je također kreditnu aktivnost znatno ubrzati u odnosu na prethodne fiskalne godine te namjenski ih usmjeriti u proizvodnju i finansiranje investicija i potrošnje.

Ono što fiskalna vlast treba uraditi je da građane podrži i oslobodi ih određenih fiskalnih i parafiskalnih nameta. Država mora svojim građanima omogućiti da lakše podnesu ovaj teret. Pritom da se odrekne svojih neprirodno dodatno ubranih poreza sa kojima se hvali umjesto da ih usmjeri na socijalna davanja koja su neophodno potrebna sve većem broju građana.

Domaća privreda mora imati bolji pristup finansijskim resursima pod puno povoljnijim uslovima, zaposlenost mora rapidno rasti

Činjenica je da će rast cijena primarnih proizvoda, energenata, kao i uvozna inflacija, još dugo vršiti inflatorni pritisak na ekonomiju naše zemlje

Centralna banka BIH morala bi izaći sa revidiranom projekcijom privrednog rasta BIH, s obzirom na to da su najznačajnije međunarodne institucije revidirale globalna ekonomska kretanja. Naime, vrlo je važno šta nas očekuje do kraja godine, odnosno projekcija rasta ili pada bruto domaćeg proizvoda. To su učinili Međunarodni monetarni fond (MMF), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Consensus Forecastse.

Problem inflacije nije samo u međunarodnom geopolitičkom trenutku već i u činjenici da nemamo dugoročne ekonomske politike koje bi trebale biti implementirane kroz proces reformi. Domaća privreda mora imati bolji pristup finansijskim resursima pod puno povoljnijim uslovima, zaposlenost mora rapidno rasti, u protivnom inflatorni pritisak biće ogroman. Da li vlast može izvršiti u kratkom vremenu ovakav ozbiljan zaokret?

CBBIH je dužna osigurati monetarnu i stabilnost domaće valute, što je naravno od presudnog značaja.

Svakako bi i u narednom periodu trebalo pomno pratiti faktore koji utiču na inflatorna kretanja. Neophodno je na vrijeme donositi odluke i korake kako bi se vratili u održiv cilj, odnosno stopu inflacije i cjenovnu i finansijsku stabilnost u srednjoročnom periodu uz rast zaposlenosti i povoljnom investicionom ambijentu. Mjere koje bi pravovremeno donijeli mogle bi imati izuzetan efekat, kao npr. podići garantovane plate radnicima, posebno u realnom sektoru, subvencionirati i zaštititi ugroženo stanovništvo, posebno bolesne, penzionere i one koji su u socijalnoj potrebi, a stalno i permanentno raditi na jačanju kupovne moći i standarda građana.