Kamate za sada neće rasti
Ekonomisti smatraju da do kraja godine nisu realne bilo kakve promjene jer banke imaju veliki obim likvidnih sredstava koje žele plasirati
Sada je već jasno - kreatori monetarnih politika ovih dana aktivno diskutuju o mjerama koje bi se mogle primijeniti u svrhu obuzdavanja inflacije koja je aktuelni problem na svim tržištima. U konačnici, to znači promjenu kamatnih stopa.
Usporavanje
Iz Centralne banke BIH kažu kako je Evropska centralna banka (ECB) zadržala referentne kamatne stope nepromijenjenim, premda se ECB priprema za niz postepenih povećanja kamatnih stopa koja će referentnu kamatnu stopu dovesti u pozitivnu teritoriju.
- U našim bankama kamatne stope na kredite pretežno se vežu za euribor, kamatnu stopu na evropskom novčanom tržištu, te će sigurno odluke ECB-A u određenoj mjeri determinisati kretanje kamatnih stopa na domaćem tržištu, kažu u CBBIH.
Admil Nukić, pomoćnik direktora Agencije za bankarstvo FBIH za superviziju banaka, kazao je za O kanal i Oslobođenje da Evropska centralna banka nema mogućnost dramatično povećati nivo kamatne stope, prije svega iz razloga što bi to dovelo do dodatnog usporavanja rasta ekonomije u EU i eurozoni. Dakle, kada i ako se desi usklađivanje nivoa kamatnih stopa ili njihov povratak na nekakav pozitivan nivo, to će biti vrlo blago.
- Ono što je važno da znaju klijenti koji imaju promjenjivu kamatnu stopu jeste da će banke na vrijeme reagovati i dati im sve potrebne informacije. Sve mjere dolaze kako bi se na najbezbolniji način prevazišli problemi. Povećanje euribora može dovesti do korekcije kamatne stope, ali ona neće biti dramatična i značajna, bar ne u onoj mjeri kakvu štetu može nanijeti inflacija koju trenutno imamo. Banka je iz operativnih ili tehničkih razloga, prije svega, u obavezi da klijente informiše da će se rata kredita promijeniti i da će klijenta informisati o novom planu otplate, kazao je Nukić.
Optimistični su i ekonomski stručnjaci koji smatraju da do kraja godine nisu realne bilo kakve promjene jer banke imaju veliki obim likvidnih sredstava koje žele plasirati.
- Postoje svi razlozi da se ipak te stope i na kredite i na depozite povećaju jer takav je trend u cijelom svijetu. To svakako utiče negativno na stanovništvo pa i na pravna lica. U tom je pitanje kako ublažiti pad životnog i radnog standarda jer jednostavno svi veliki, poput Njemačke i takvih država, govore stegnimo kaiš, očito je da i nas to čeka iako više ne znamo kako da ga stežemo, istakao je Željko Šain, ekonomista.
Iako iz zvaničnih institucija tvrde da nema razloga za paniku i da kamate neće biti veće bar neko vrijeme, građani strahuju. Posebno nakon rasta inflacije i poskupljenja osnovnih životnih namirnica dok su plate uglavnom ostale iste.
Građani sa kojima smo razgovarali kažu nam kako je očito da živimo u doba međunarodnih sukoba, preraspodjele u svijetu, a ekonomija je podložna svim tim promjenama tako da očekuju i poskupljenja, ali i rast kamata.
Podaci Centralne banke BIH govore da je kreditna zaduženost stanovništva kod komercijalnih banaka na kraju aprila 2022. iznosila 10,59 milijardi KM i veća je za 159,8 miliona KM ili 1,53 posto u odnosu na kraj 2021. kada je iznosila 10,43 milijardi KM.
- Posmatrano na godišnjem nivou, zaduženost stanovništva na kraju aprila 2022. bilježi povećanje
Više od 900.000 ljudi ima kredite u bankama, od toga je 7,68 milijardi maraka nenamjenskih kredita, a 1,4 milijarde maraka su stambeni
za 564,5 miliona KM ili 5,6 posto. Prema raspoloživim podacima, na kraju 2021. godine je 890.538 građana koristilo je kredite banaka, kazali su nam u CBBIH.
Zaduženost
Prema njihovim podacima, zaduženost stanovništva kod mikrokreditnih organizacija u BIH na kraju decembra 2021. je iznosila 982,2 miliona KM, što čini 99,4 posto od ukupno plasiranih kredita mikrokreditnih organizacija domaćim sektorima. U poređenju sa stanjem kredita stanovništvu kod mikrokreditnih organizacija na kraju decembra 2020. godine evidentan je porast od 68,9 miliona KM ili 7,6 posto.