Rezultati monitoringa ukazuju na to da se određeni oblici govora mržnje kontinuirano zadržavaju u javnom prostoru BIH

Veliki broj ljudi, posebno mladih u BIH, ne zna šta znači, kako prepoznati i kako reagovati na govor mržnje, zbog čega su u borbi protiv ove negativne pojave potrebni veći angažman i odgovornost obrazovnih institucija, pravosuđa, regulatornih agencija i medija - jedan je od glavnih zaključaka okruglog stola “Mehanizmi zaštite od govora mržnje u BIH”, koji je jučer održan u Sarajevu u organizaciji CIN-A. Rezultati monitoringa ukazuju na to da se određeni oblici govora mržnje kontinuirano zadržavaju u javnom prostoru BIH, te prate društveno-politička dešavanja. Međutim, neki oblici govora mržnje se vrlo brzo razvijaju kao odgovor na društvene događaje, kroz medije i javne prostore kao što su Facebook, Twitter profili i mogućnost komentiranja kako na online medijima, tako i na društvenim mrežama.

Jedan od panelista psiholog Srđan Puhalo, koji je česta meta govora mržnje u javnom prostoru, rekao je da govor mržnje mnogo govori o stanju u društvu, te da osobi koja je izložena toj pojavi treba pružiti psihološku podršku.