A želi u EU
ispunjavati bar neke od 14 prioriteta Evropske komisije. Znamo koliko je ovaj zakon značajan, antikoruptivan i koliko štete sukob interesa može donijeti BIH, ali naši političari samo deklarativno ističu da su posvećeni evropskom putu, smatra ona.
Mahir Mešalić, poslanik u Skupštini TK-A i predsjednik Komisije za borbu protiv korupcije, kaže kako sama činjenica da međunarodna zajednica insistira na tome da je ovaj zakon jedan od ključnih u borbi protiv kriminala i korupcije u BIH govori o nužnosti njegovog usvajanja, ali i o tome zbog čega se on ne usvaja.
- Vladajuće elite blokiraju mnoge stvari u državi, pa tako i ovaj zakon, jer su u pitanju interesi lične prirode. Ljudi koji su visokopozicionirani ili koji su to bili u nekim strankama, a prešli su u druge, i dalje obnašaju više funkcija bez sankcija. Novi zakon predviđa formiranje nezavisne komisije, ali moje iskustvo govori da ne postoje nezavisna tijela ako ih imenuju politička tijela i stranke, smatra Mešalić, koji vjeruje da će se još dugo odgađati donošenje tog zakona, jer to nije u interesu političkim elitama.
Goran Šimić, profesor krivičnog prava, smatra da bi političari zakon donijeli kada bi željeli boljitak građanima, a ne samima sebi.
- Bh. političari tvrde da žele BIH u EU, ali stvarnost je nešto drugo, to govore samo da bi se dodvorili strancima i da ne završe na crnim listama, a u stvarnosti se dešava da jedan čovjek sjedi na tri fotelje i prima tri plate. Možete tvrditi šta hoćete, to je kao kad ministar pravde BIH Grubeša izjavi da je do vladavine prava u BIH dug put i da treba konačno početi s tim, a zaboravlja činjenicu da je on prvi od kojeg se treba početi, jer je nastavnik latinskog jezika i sigurno je ometač, rekao je prof. Šimić.
Smatra da rješenje nije ni druga garnitura političara “dok god se ne promijeni shvatanje načina upravljanja ovom zemljom, jer se ovdje ljudi bave politikom u vlastitom interesu, da sebi naprave vikendicu, zaposle ženu i djecu, a zaboravljaju da su javni službenici i da bi trebali raditi u interesu građana.”
I Genc Trnavci, profesor Pravnoga fakulteta u Bihaću, smatra da je to što se zakon ne usvaja, uprkos zahtjevu EU, svjesno opstruiranje procesa pristupa BIH Evropskoj uniji.
- A to rade političke oligarhije u BIH iz straha od uspostavljanja europskih standarda u izbornim, zakonodavnim i političkim procesima, što podrazumijeva jačanje vladavine prava, kao i institucija i mehanizama koji osiguravaju pravnu državu i zaštitu ljudskih prava, suzbijanje korupcije i oslobađanje zarobljenog bh. društva od nepravde i samovolje političkih moćnika, kaže prof. Trnavci.
Govori i da su naši političari pomno pratili šta se dešavalo u Hrvatskoj u pretpristupnom procesu, kada su hapšeni i procesuirani najviši politički dužnosnici te zemlje.
Klizav teren
- Dobro su se uplašili, to je raspršilo njihove snove da će učlanjenjem u EU, ipak, zadržati de facto imunitet od progona za korupciju, tj. da će se zadržati žabokrečina u kojoj oni najbolje profitiraju na štetu većine građana i sva tri naroda, kaže prof. Trnavci, smatrajući da zakon i druge ključne reforme treba nametnuti visoki predstavnik.
- A ne očekivati da će se političke oligarhije iznenada prodobriti, dogovoriti se i to same učiniti. Uspostavljanje kvalitetnih mehanizma i jakih institucija je obaveza i međunarodne zajednice, jer drugačije ne ide, jasan je prof. Trnavci.
Mariju Crnkoviću, predsjedniku Udruženja Green Team iz Novog Grada, zanimljivo je što je u BIH Zakon o sukobu interesa decenijama klizav teren, kako u definisanju tako i u praksi.
- Zakonski okvir se može i mora unapređivati, ali suština mnogih problema je neprimjenjivanje i nepoštovanje zakonskih okvira. Kada tome dodamo da BIH nema efikasne politike ni strategije za borbu protiv korupcije, priča o sukobu interesa je kap u moru problema koji čekaju na red da budu riješeni, ističe Crnković.
Upravni odbor PIC-A nakon posljednje sjednice pozvao je organe vlasti u BIH da bez daljnjeg odgađanja donesu zakone iz oblasti borbe protiv korupcije na državnoj razini: Zakon o javnim nabavkama, Zakon o sukobu interesa i izmjene i dopune Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BIH.
Preminuo Sead Lisak
Direktor Ureda premijera FBIH Fadila Novalića i njegov savjetnik Sead Lisak preminuo je u Sarajevu u 61. godini. Tokom života je bio na različitim javnim funkcijama. Osim što je direktor Ureda premijera, bio je i njegov savjetnik za borbu protiv korupcije, te direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BIH.
Rođen je 12. januara 1961. godine u Lješevu, u općini llijaš. Osnovnu školu završio je u Podlugovima, a potom gimnaziju u Visokom. Nakon gimnazije upisao je Ekonomski fakultet u Sarajevu, te diplomirao 1987. godine. Magistarski rad odbranio je na FPN-U u Sarajevu.
Sarajlić novi član VSTV-A
Zeničanin Saša Sarajlić novi je član VSTV-A BIH. Sarajlić, koji je rođen 1965. godine u Gračanici, u VSTVBIH izabran je iz reda tužilaca Tužilaštva Federacije BIH, javlja Fena. Sarajlić je bio dugogodišnji tužilac Tužilaštva Zeničkodobojskog kantona te Tužilaštva BIH, a prije stupanja u tužilačke redove obavljao je poslove policijskog inspektora u Ministarstvu unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona. Bio je i pravni zastupnik Sarajevo osiguranja u Tuzli. Svojevremeno je bio aktivni rukometaš te sudija, a trenutno u rukometnom sportu obavlja dužnost delegata na utakmicama.