Među mladima nema jednakih stavova o ratu
U istraživanju su učestvovali mladi koji su odrasli u etnički očišćenim sredinama, gdje dominira jedan narativ o ratu, kaže autor Srđan Puhalo
Inzkov zakon
Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa pozvali su Tužilaštvo Bosne i Hercegovine da obradi podnesene prijave za negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama te da, ukoliko postoji osnovana sumnja, podigne optužnice protiv odgovornih za kršenje zakona. Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, navodi da državno Tužilaštvo ima rokove kada mora poduzeti određene mjere te do kada mora odgovoriti strankama koje su podnijele zahtjev.
”Kako mladi u Bosni i Hercegovini opažaju protekli rat?”, naziv je knjige političkog analitičara i psihologa Srđana Puhala koja je jučer promovisana u Sarajevu. Riječ je o istraživanju stavova mladih u Bosni i Hercegovini (oko 1.300) i njihovih roditelja (oko 500). Kako je naglasio autor Puhalo, u istraživanju su učestvovali mladi ljudi koji su rođeni poslije rata i o njemu uče posredno iz priča roditelja i rodbine, razgovarajući s prijateljima, u školi, iz medija, beletristike, filmova, ali i od domaćih političara.
Sakupljen novac
- Istraživanje je počelo 2019. i onda se desila korona, odnosno ti ljudi za koje sam trebao uraditi istraživanje su se posvađali i na kraju je prijetila opasnost da knjiga nikada ne ugleda svjetlo dana. Onda sam pokušavao doći do novca za štampanje, da bih na kraju odlučio da sam prikupim novac putem Facebooka. Ljudi od Australije do Sarajeva su za dva dana donirali 3.000 KM, koliko je bilo potrebno i knjiga je odštampana, a moram priznati da je jako interesantna i poučna, jer nam govori o tome kako mladi ljudi, odnosno njihovi roditelji percipiraju rat 25 godina poslije. Govori i o tome kako percipiraju događaje prije rata, kako opažaju sam rat i ljude koji su učestvovali, da li kao političari ili vojnici koji su bili tih devedesetih alfa i omega unutar bh. društva, kaže Puhalo i dodaje da su se pojedina pitanja tokom istraživanja odnosila na neke moralne aspekte rata, a bavio se i percepcijom Haškog tribunala i budućnosti BIH.
U knjizi je, ističe Puhalo, veliki broj podataka, ali je prije svega važno “da mi ustvari imamo mlade ljude, Srbe, Hrvate i Bošnjake, koji su usvojili te dominantne etničke narative i koji su na taj način prihvatili istine svoga naroda”.
- Pitanje svih pitanja je, ukoliko bi sutra došlo do neke radikalizacije, da li bi taj narativ koji su prihvatili kao istinit doveo do novog rata, a mislim da bi i zato nisam optimista. To znači da njihovo viđenje devedesetih godina je srpsko, hrvatsko i bošnjačko i da tu nema nekih stavova koji su jednako prihvaćeni od sve tri grupe, nego svako kaže da su njihovi heroji iz njihove etničke grupe, a da su oni drugi zločinci, navodi.
Razapeti ljudi
Autor Puhalo smatra da je jako važno da su nacionalizam i pomirenje nešto što ne ide jedno s drugim, odnosno što su više nacionalisti, to su manje spremni za pomirenje, a što su više mundijalisti - građanski orijentisani, skloniji su pomirenju.
- Mislim da među tom djecom koja su učestvovala u istraživanju ima nacionalizma. E, sad je stvar optimizma ili pesimizma da kažemo koliko je toga mnogo ili malo, ali ipak postoji. Vi imate recimo kod Bošnjaka najizraženiji i mundijalizam u odnosu na Srbe i Hrvate, kao i etničku povezanost, ali i šovinizam. To mi govori da su Bošnjaci poprilično razapeti mladi ljudi između neke tri vrijednosti, poručuje Puhalo.
Ko želi dobro ovoj državi, trebao bi vrlo pažljivo pročitati knjigu, koja je besplatna i može se skinuti u PDF-U na siteu EU ili preuzeti od mene, kaže Puhalo