Vijesti iz nauke Mozak i imunološki sistem
Naučnici su nekada mislili da je mozak ograđen od ostatka imunološkog sistema tijela, kao da je u nekom “zapečaćenom” kutku, ali ta se slika mijenja. Mozak je, kako sve više dokaza sugeriše, jedinstveni imunološki sistem.
Kontrola granica mozga zapravo dopušta da imunološke stanice iz drugih dijelova tijela pređu u membrane ispunjene tekućinom koje okružuju ovaj organ. Zatim postoji glimfatični sistem mozga - njegov sopstveni limfni sistem. I naposljetku, otkrivene su i posebne imunološke ćelije koje se stvaraju u koštanoj srži lobanje. One su izgleda osjetljivije od normalnih imunoloških ćelija. Naučnici sada istražuju kako ove i druge vrste imunoloških ćelija u mozgu igraju ulogu u borbi protiv bolesti i kako se mogu iskoristiti u liječenju.
Prvi podaci, iz ranih devedesetih, da mozak ima svoj imunološki sistem te da su određeni makrofagi i T limfociti pri povredi nerva “štitili” neuron i pomagali oporavak, bili su dočekani sa skepsom. No za otkrićem glimfatičkog sistema, koji ima sposobnost uklanjanja toksina iz mozga, stvari se počinju mijenjati. U časopisu Science u julu 2021. biva objavljen rad pod naslovom “Skull and vertebral bone marrow are myeloid cell reservoirs for the meninges and CNS parenchyma”, u kojem se opisuje postojanje loza imunoloških stanica u centralnom nervnom sistemu koje naseljavaju i ovojnice mozga.
Imunološke stanice migriraju iz koštane srži lobanje i u moždane ovojnice, a preko cerebrospinalne tekućine dobijaju signalne molekule koje se stvaraju u slučaju neke upale i ozljede. Čini se da su ove imunološke ćelije nježnije od svojih saplemenika u ostatku tijela - odnosno, više su vezani za funkciju regulacije nego za borbu.