Om zaslužuje slavlje
sa geografijom. Dino Šaran je gore, on može proći i pod repera. Imam na albumu Ntoka, on mi je već jako dugo jedan od najboljih regionalnih repera i evo konačno imam njegov vers na nekom svom albumu. Ljudi koji su ga ikada slušali, gledali ili su upućeni u njegov rad, znaju o kakvoj gromadi je riječ. Repaju mi momci iz TDK, Tibor i Burky, to je najaktivnija regionalna rep ekipa. Provjerite njihove albume, na taj beat su savršeno sjeli. Vojka V se ne mora predstavljati, mislim da je u svom prime timeu zadnjih par godina i konačno smo našli beat i temu na kojoj smo obojica zadovoljni. Sale iz TBF-A i Đorđe, s njima sam snimio puno pjesama do sada i oni su mi vječno u top 5 repa. Magellano, eto to je lik s kojim ne mogu vjerovati da nemam nijednu pjesmu na svojim albumima, snimali smo nešto nekada davno i sad sam ispravio i tu nepravdu.
Mlađi reperi su poslovno daleko razvijeniji od moje generacije i od njih bih mogao puno toga naučiti
Snimio sam nedavno pjesmu sa reperom iz Širokog Brijega. Zove se “Noti Limun”, bio je i sudionik jednog od bosanskohercegovačkih fristajl betlova prije nekoliko godina. Ima strašan album i gost sam mu na pjesmi “Money Penny”.
Šta misliš o današnjoj bh. rep sceni? Je li ona u opadanju? Šta je ono što možda nedostaje današnjim reperima, a šta je to što je možda pohvalno u odnosu na period od, recimo, prije desetak godina?
- Novi i mlađi reperi su poslovno daleko, daleko razvijeniji od moje generacije, tu bih mogao puno toga naučiti od njih. Scena nije u opadanju, ima jakih, haj’mo ih nazvati, old skul imena, a ima i dosta već regionalno uspješnih novih imena. Izdajem albume već 20 godina, na sceni sam i duže od toga, vjerujte mi ovo je period sa najviše hip-hop izvođača u BIH i regionalno ikada, broj ljudi koji žive od repa nije velik, ali nikada nije bio veći. Mislim da se konačno ne mora objašnjavati nikome šta je rep, šta su DJ i MC.
Dvadeset godina je prošlo od kultnog albuma “Slušaj mater”. Kako današnji Edo Maajka gleda na taj album?
- Odrep’o sam već pet koncerata ove godine povodom 20 godina od izlaska “Slušaj mater”. Tu repam skoro sve pjesme s prvog i par pjesama s drugog albuma, ljudi repaju sa mnom od početka do kraja koncerta.
Temelj karijere
Publika je od 17 do 57 godina, hahaha, ludilo totalno. Gledam na
Predstavnici Autoputeva RS-A i Autocesta FBIH u Banjoj Luci su razgovarali o suradnju u realizaciji velikih infrastrukturnih projekata, od kojih je izgradnja dionica autoceste na paneuropskom koridoru 5c jedan od prioriteta. Postignut je dogovor vezan za rješavanje imovinskopravnih odnosa i tehničkih detalja oko izgradnje tunela Putnikovo brdo 2. Dogovoreno je i da u narednom razdoblju mjerodavne službe oba poduzeća pronađu zajedničko rješenje za sistem naplate putarine kako taj album sa zahvalnošću, to je temelj moje karijere, album koji je napravio jako puno, za bh. hip-hop scenu i regionalnu također. Repat preferiram...
Nadam se da ću uspjeti organizirati barem dva koncerta “Slušaj mater” ove godine i u BIH, organizatori, zovite...
Da li su “Mahir i Alma” i dalje živi?
- Mahir nije sigurno, hahaha... Sad bi imali po oko pedeset i nešto godina. Treba napisati dobar roman s tim likovima i to da priča počinje tamo gdje je pjesma stala. Sapunica se nastavlja, Mahira nije Kebina kćer, hahaha... Na koncertima je to itekako živa pjesma i dan-danas. bi se olakšalo korištenje koridora 5c, saopćeno je iz Autocesta FBIH. Razgovaralo se i o potrebi što hitnije raspodjele neraspoređenih sredstava od 175 miliona KM, prikupljenih od putarine koja su trenutno zamrznuta na računima UIOBIH.
Direktor Autocesta FBIH Elmedin Voloder poručio je da se saobraćajni sistem u BIH mora sagledavati kroz integralni pristup, a sve u cilju postizanja optimalnih rezultata kod planiranja i ugovaranja ključnih infrastrukturnih projekata od regionalnog značaja.
Do zabrane izvoza oblovine, koju je prije dva dana usvojio Savjet ministara BIH, izvoz drveta iz Bosne i Hercegovine konstantno je rastao, posebno u Kinu, koja, kako tvrde dobro upućeni, “ne pita koliko košta” kako kod nas, tako i u cijelom svijetu.
Torbe s kešom
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BIH, vrijednost izvezenog drveta u Kinu u prvih pet mjeseci ove godine iznosila je 19,1 milion KM, a u istom periodu prošle godine taj izvoz je bio “svega” 8,2 miliona KM. U toku cijele 2021. godine iz Bosne i Hercegovine u Kinu je izvezeno drveta u vrijednosti od 26,6 miliona KM, što je duplo više u odnosu na 2019. Istovremeno, osim značajnog povećanja izvoza, podaci UIOBIH govore i da je povećan sam broj izvoznika u Kinu. U prvim mjesecima prošle godine 14 preduzeća izvozilo je drvo u Kinu, dok je u prva tri mjeseca ove godine izvoznika bilo 26.
2018. godina 15.104.287,64 KM 2019. godina 13.925.852,83 KM 2020. godina 11.940.728,96 KM 2021. godina 26.641.762,38 KM
Januar - maj 2021. 8.226.386,66 KM januar - maj 2022. 19.128.731,57 KM
Mediji su nedavno pisali da državljani Kine u posljednje vrijeme obilaze pilane na teritoriji Bosne i Hercegovine i mahom otkupljuju trupce hrasta za koje plaćaju od 600 do 900 KM po kubiku, dok je prosječna cijena hrasta koju Šume Srpske naplaćuju oko 230 KM po kubiku.
”Kinezi su tu na terenu, donose torbe sa kešom i otkupljuju trupce, stavljaju ih u kontejnere i voze za Kinu. Cijene su nerealne, jer oni imaju velike podsticaje od svoje države i ozbiljno ruše našu konkurentnost. Ono što je najgore, oduzimaju nam repromaterijal, tako da naše fabrike za finalnu preradu drveta nemaju dovoljne količine, a ne možemo to da spriječimo”, rekao je nedavno Darko Partalo, vlasnik firme Drvoprodex za capital.ba.
U posljednjih nekoliko mjeseci, drvoprerađivači od vlasti su zahtijevali da se zabrani izvoz oblovine, upravo iz razloga što nemaju dovoljno sirovina za preradu i upošljavanje domaćih kapaciteta. Nakon nekoliko pokušaja, Savjet ministara BIH je usvojio odluku kojom je zabranio izvoz oblovine, ogrjevnog drveta i peleta.
”Smatram da cijene treba obarati i da je ovo nepodnošljivo”, rekao je nakon sjednice Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, naglašavajući da je cijena izvoza oblovine, prije svega hrasta, povećana za 400 posto.
Kada je riječ o Kini, Bosna i Hercegovina nije jedina zemlja koja je na meti zbog šumskog bogatstva s obzirom na to da kineski prerađivači već godinama iz Evrope uvoze oblovinu i drvne sortimente. Evropski parlament još 2018. uočio je ovaj problem, kada je razmatrao informaciju u vezi sa odnosima EU i Kine. U dijelu rezolucije navedeno je: “Preporučuje se donošenje obaveznih kineskih političkih smjernica o odgovornom prekomorskom ulaganju u šumarstvo, koje bi se provodile zajednički sa zemljama dobavljačima, uključujući kineske kompanije u suzbijanju nezakonite trgovine drvnom sirovinom.”
Potezi susjeda
U ovom trenutku, Kina najviše drveta, prije svega oblovine, uvozi iz Rusije, u kojoj se sve donedavno uveliko pričalo da će zabraniti izvoz u 2022. godini, a o tom potezu razmišljaju i mnoge druge zemlje, posebno nakon poremećaja na tržištu kada je riječ o energentima. U regionu, Srbija je već zabranila izvoz drvnih sortimenata, a još 2017. Hrvatska je na dvije godine zabranila izvoz hrastovine, jer se prethodnih godina sjeklo više nego što je trebalo.