EU zaigrala otvorenih karata sa Srbijom
Vlast se poziva da uvede sankcije Rusiji, prizna Kosovo i oslobodi medijski prostor za nezavisnu i kritičku misao koja je zarobljena baš kao i demokratski procesi u zemlji
Spoljna politika Srbije se zaista našla pod teškom političkom i diplomatskom artiljerijom, kako Istoka tako i Zapada koji više ne okoliša u terminima “očekuje se” ili “preporučuje”. Evropska unija od Srbije otvoreno traži da uvede sankcije Rusiji i prizna nezavisnost Kosova uslovljavajući svaki dalji put prema članstvu upravo ovim potezima. I to je najdirektnije rečeno u nacrtu izveštaja o Srbiji koji je pripremio izvestilac Evropskog parlamenta Vladimir Bilčik, a koji ove sedmice usvajaju poslanici sa 55 glasova za i pet protiv. No, to nije sve niti jedino što evroparlamentarci zameraju ovdašnjim vlastima upirući prst u neslobodu medija o kojoj se godinama govori u zemlji.
Rijetko priznanje
Istina, ono malo nezavisnih medija se trudi da osvoji svoje pravo na profesionalni rad dok vlast decidirano odbija da se odrekne kontrole nad većinom glasila u zemlji. Zanimljivo je da je prilikom nedavne posete nemačkog kancelara Olafa Scholza predsednik Srbije Aleksandar Vučić izrekao da bi Srbija trebalo više da se posveti vladavini prava i demokratizaciji društva, što je za njega retko priznanje o manjku svega pomenutog. Naime, on lično, kao i premijerka Ana Brnabić uglavnom tvrde da su u Srbiji mediji više nego slobodni navodeći vrlo često kao primer to što Vučić ili premijerka odgovaraju na pitanja koja im novinari postavljaju! O tome da novinare nazivaju izdajnicima, prokazivačima i stranim agitatorima da i ne govorimo budući da je to svakodnevni “narativ” što bi rekla premijerka žaleći se i na “drskost” medija da otvaraju pojedina pitanja kao što su veze Vučićevog sina sa kriminalcima ili jednostavno afere poput plantaže marihuane u Jovanjici, pronevere u fabrici Krušik ili mahnitog popločavanja Beograda na štetu zelenih površina.
Vratimo li se na izveštaj, pročitaćemo da Evropski parlament podržava članstvo Srbije u EU, uz ocenu da to zavisi od političke volje srpskih vlasti i spremnosti na “ireverzibilne reforme, pre svega u vladavini prava”.
”Zalažemo se da nova pregovaračka poglavlja budu otvorena tek kada Srbija preduzme potrebne mere u pogledu uvođenja sankcija Rusiji, uključujući i oblast vladavine prava”, navodi se u izveštaju u kojem se, kako je rečeno, prvi put otvoreno govori da Srbija može postati članica tek kad prizna nezavisnost Kosova.
Predsednik Srbije ovako komentariše pomenuti deo ovog, nimalo prijatnog dokumenta:
”To je neka čudna politika i to predstavlja nepoštovanje sopstvenog pregovaračkog okvira od EU u kom piše da je cilj normalizacija odnosa Beograda i Prištine, ali ne i međusobno priznanje koje je njihova lepa želja. To Srbija ne želi. Podsećam vas da je pregovarački okvir donela Evropska komisija, a potvrdio Evropski savet”.
”Ne mogu da negiram značaj opštih akata koje usvaja Evropski parlament, nije za šalu. Ali eto odluka naša je takva i verujem da će je ubrzo potvrditi i Vlada i Skupština Srbije”, naveo je predsednik koji je prethodno Scholzu u Beogradu otvoreno rekao da se do sada nije pominjalo međusobno priznanje Srbije i Kosova kao uslov za članstvo u EU.
Evropski parlament pozdravio je učešće i angažman Srbije u regionalnim mehanizmima saradnje
Hrvatske kompanije bit će iduće godine među najpogođenijim u EU zbog posljedica rata u Ukrajini
Donacija vakcina
Tek, njegovo protivljenje očito ne utiče na tekst buduće rezolucije koja se u dobrom delu amandmana bavi temom neslobode medija, kao i nedovoljnom borbom protiv korupcije.
”Ograničenja medijskih sloboda i zloupotreba medija u političke svrhe negativno utiču na demokratski proces u zemlji”, navodi se u izveštaju čiji će konačni tekst u formi rezolucije biti usvojen na plenarnoj sednici Evropskog parlamenta u julu.
Recimo i da Evropski parlament pozdravlja učešće i angažman Srbije u regionalnim mehanizmima saradnje, ističući posebno odluku o donaciji 600.000 vakcina protiv Covid-19 zemljama regiona. Istovremeno, pozdravlja se i poziv srpskih vlasti predstavnicima Srba u BIH da učestvuju u radu institucija ove zemlje.