Prilika za evropski iskorak
Fudbalski klubovi iz Bosne i Hercegovine koji će ovog ljeta našu zemlju predstavljati u evropskim takmičenjima itekako imaju razlog za optimizam uoči nove sezone
Jedan od najvećih problema sa kojima se susreće bh. fudbal, a koji i nije u prvom planu kada govorimo o svemu onome što bi trebalo popraviti, jeste nerealna percepcija naše fudbalske stvarnosti. U tom nerealnom ocjenjivanu stanja našeg fudbala postoje dva ekstremna spektra, jedni bi poslije svakog lošeg rezultata fudbalske reprezentacije najradije otjerali sve igrače iz inostranstva i zamijenili ih premijerligaškim, jer “oni bi makar ginuli za sveti dres”, a drugi opet Premijer ligu BIH ne prate i ne vole jer je “najslabija liga Evrope” i jer je “Gibraltar imao predstavnika u grupnoj fazi evropskih takmičenja, a BIH nije, pa je logično gibraltarska liga jača od naše”.
Prvi put u historiji našeg fudbala ni Sarajevo, ni Željezničar, ni Široki Brijeg nisu izašli u Evropu
Ovakvi oblici zaključivanja naopaki su iz više razloga, a nova evropska sezona, koja će za naše klubove početi u prvoj sedmici jula, dobra je prilika da još jednom objasnimo zašto. Prije svega, vrijedi istaći da u evropskom fudbalu ne postoji previše filozofije o tome koje su lige i koji klubovi najjači. Umjesto toga, UEFA je osmislila sistem koeficijenata, koji pokazuje koje su lige i klubovi ostvarili najbolje evropske rezultate u posljednjih pet godina. I ovakav sistem ima svoje mane, kao što bi imao i svaki drugi, ali dok neko ne osmisli bolji, sigurno neće biti zamijenjen. A kakav god da je, bolji teško da može postojati.
Jasan sistem
Svaki klub se u evropskim takmičenjima bori za sebe, i na osnovu onoga što je ostvario u posljednjih pet godina dobija status nosioca ili nenosioca u onim takmičenjima u kojima nastupa. Logično, što je klub češće izlazio na evropsku scenu, i njegov će koeficijent biti veći i njegov status u pretkolima evropskih takmičenja povlašteniji. Dakle, UEFA sistem nagrađuje klubove koji su redovni učesnici evropskih takmičenja, a ako imate ligu koja redovno ima ista četiri evropska predstavnika, onda će svi ti klubovi i sama liga s godinama steći puno bolji status.
Premijer liga BIH nije takva, i u našoj ligi vladaju drugačija pravila. Uzmimo samo ovo ljeto za primjer. Sarajevo, Željezničar, Široki Brijeg i Zrinjski su ubjedljivo najredovniji predstavnici BIH na evropskoj sceni, a ove sezone samo je Zrinjski izašao u Evropu. Široki Brijeg ne djeluje kao klub koji je nekad bio u vrhu bh. fudbala, Sarajevo se tek oporavlja nakon što je prošlog ljeta ispalo u prvom pretkolu Konferencijske lige, a ovog nije ni izašlo u Evropu, a Željezničar je u posljednjih pet godina na evropskoj sceni bio samo dva puta.
Borac je izborio svoje treće uzastopno evropsko ljeto nakon višegodišnje pauze, Velež će tek drugi put zaredom predstavljati BIH na evropskoj sceni (i drugi put ukupno), a Tuzla City je izborio premijerni nastup na međunarodnoj sceni.
Premijer liga BIH je izuzetno kompetitivna liga, u kojoj ne postoje garancije ni za šta. U predstojećoj sezoni već sada se izdvojilo pet kandidata za Evropu, a lopta će se zakotrljati tek za mjesec i moguće je da će ih biti još. U takvim okolnostima apsolutno ne treba biti iznenađujuće što su svi naši klubovi imali status nenosioca u prvim pretkolima evropskih takmičenja, niti to nužno treba biti nekakav argument da naše klubove ponižavamo.
Žrijeb održan prošle sedmice spojio je u prvom pretkolu Lige prvaka Zrinjski sa moldavskim Sheriffom, koji je ujedno bio i najjači potencijalni protivnik mostarskog tima. Tuzla City je u prvom pretkolu Konferencijske lige dobio za protivnika Tre Penne iz San Marina, a Borac B36 Torshavn sa Farskih Ostrva.
Održan je potom i žrijeb drugog pretkola evropskih takmičenja, a Velež, čija evropska avantura od drugog pretkola i počinje, za protivnika u Konferencijskoj ligi dobio je pobjednika duela Hamrun Spartansa sa Malte i armenskog Alashkerta.
Žrijeb je uglavnom bio blagonaklon prema našim klubovima koji imaju šansu da naprave dobre rezultate
Tuzla City je prošao drastično lošije, njegov protivnik će biti nizozemski AZ Alkmaar, a Borac je još jednom imao sreću u žrijebu i ako eliminiše Torshavn, sastat će se sa boljim iz duela luksemburške Fole Esch i sanmarinskog Tre Fiorija.
Ako Zrinjski prođe u drugo pretkolo Lige prvaka, tamo će igrati sa pobjednikom duela između prvaka Slovenija i Bjelorusije, Maribora i Shakhtyor Soligorska.
Protivnici bh. klubova daju nam veliki razlog za optimizam, uoči sezone koja svakako još mjesec unaprijed sluti da će biti izuzetno kvalitetna i uzbudljiva. Iako su bili nenosioci, fudbaleri Borca i naročito Tuzla Cityja su apsolutni favoriti u prvom pretkolu Konferencijske lige, a za Borac se isto može reći i po pitanju drugog pretkola. I Velež je priličan favorit u drugom pretkolu, bilo da za protivnika dobije Alashkert ili Hamrun Spartanse, a jedino Zrinjski ima prepreku koja na papiru djeluje nepremostivo.
Ipak, trener Sergej Jakirović je i ranije isticao da njegov klub nema baš nikakav rezultatski imperativ u Evropi i da su ciljevi skromni, a za razliku od Sheriffa koji je u posljednjih nekoliko mjeseci u haotičnom stanju s obzirom na broj odlazaka i činjenicu da je sjajni trener Yuriy Vernydub napustio klub i otišao ratovati u Ukrajini, Zrinjski i više nego spreman dočekuje ovaj dvomeč.
Optimizam
Naravno, ne treba na Zrinjski stavljati pritisak prevelikih očekivanja, ali ovo je ljeto u kojem mostarski tim može napraviti iskorak, a protivnik je dovoljno respektabilan da podigne Zrinjskom samopouzdanje u slučaju eventualnog prolaza dalje i da generalno stvori optimizam oko bh. fudbala kakav nažalost rijetko postoji i još je istovremeno ovo idealan momenat za sastanak sa takvim timom.
Zrinjski, dakle, nema šta izgubiti, a može mnogo dobiti, dok će drugi timovi imati breme favorita i eventualnog neuspjeha, ali imat će i motiv da pokažu da ni oni, a ni ova liga, nisu toliko nekvalitetni kao što bi se reklo iz stereotipa. Upravo je zato njihov uspjeh ove sezone čak i bitniji nego inače, da barem nakratko ne slušamo priče o najlošijoj ligi Evrope, apsolutno neutemeljene na stvarnosti.