Nova arhitektura Europe
Ukrajina će proći još dug put do stvarnog članstva u Europsku uniju. Ali to je politička deklaracija kojom Europa jasno poručuje da uz Ukrajinu ostaje
bude usvojena na plenarnoj sednici u julu i u kojoj se traži hitno uvođenje sankcija Rusiji, vrlo je jasna poruka. I iz SAD-A stižu najave mogućih mera prema Srbiji, ako ne uvede sankcije Rusiji, tako da se prostor sve više sužava i sve je manje razumevanja za odgađanje odluke. Srbija bi mogla da teško bude pogođena ukoliko evropski investitori počnu da se povlače. Vidimo šta se dešava sa Fiatom u Kragujevcu i šta desilo sa Geoksom u Vranju kad hiljade ljudi gube posao, kad se dovodi u pitanje gola egzistencija. Evropska unija ima čime da pritisne Srbiju.
Đorđe Pavićević: Ne verujem da će biti oštrih mera prema Srbiji, biće to postupno davljenje. Srbija već plaća određenu cenu neuvođenja sankcija. Neće biti otvoren nijedan klaster, jača pritisak u vezi sa Kosovom, a visoki zvaničnici Evropske unije izgovaraju rečenice koje do sada nisu izgovarali. Srbija neće biti u dobroj poziciji ukoliko bude odugovlačila sa uvođenjem sankcija, ako bude čekala da se formira vlada, pa će onda toj vladi biti potrebno
Predsednik Vučić je pragmatičan političar. Bije ga glas da je vešt šahista. Pretpostavljam da pažljivo odmerava sve faktore koji mu obezbeđuju što duži ostanak na vlasti. Kad je došao na vlast, on je govorio da želi da ima istorijsku misiju i da podigne Srbiju. Vučić je u domenu ekonomije imao rezultata. Možemo da diskutujemo o tome kolika je cena tih rezultata, ali je neosporno da ih ima. Pred njim je dilema da li da se veže za Evropsku uniju ili za Rusiju, izolovanu zemlju čija budućnost na međunarodnoj sceni sigurno neće biti blistava. Mislim da će prevladati njegov pragmatizam i da će, kad više ne bude prostora za odgađanje, morati da donese tešku odluku. Ali dobro bi bilo da u međuvremenu za to pripremi domaću javnost.
Đorđe Pavićević: Teško da ruska strana može Vučiću da obezbedi garancije za opstanak na vlasti. Naravno,
osim uvođenja otvorene diktature, što nije održiva opcija. Međutim, Zapad ne traži samo uvođenje sankcija Rusiji nego i vladavinu prava i slobodu medija, čime bi on izgubio poluge koje ga sada drže na vlasti. Meni se čini da će Vučić, da bi uveo sankcije Rusiji, tražiti da od Zapada dobije neku vrstu saglasnosti da može da nastavi da vlada na način kako sada vlada. Mislim da je to trenutno najvažnija stavka u njegovoj kalkulaciji.
Omer Karabeg: I na kraju, dokle Srbija može hodati po žici između Rusije i Zapada?
Jelica Minić: Rekli smo da vreme ističe, da su pritisci ogromni i da se odluka mora doneti. Srbija ne može da se isključi iz onoga što se sada dešava u Evropi, a to je infrastrukturno povezivanje, posebno u energetici. Sve to zahteva od Srbije da donese jasnu odluku.
Đorđe Pavićević: Ne može se dugo hodati po žici između Rusije i Zapada, ali se može dugo biti u magli u kojoj smo sada.
Ukrajinci su spremni poginuti za europske vrijednosti, zato zaslužuju status europske perspektive – povijesna je izjava šefice Europske komisije Ursule von der Leyen na dan kad je formalno predložen kandidatski status za Ukrajinu. Taj je dan u prvom redu simboličan, jer Ukrajina će proći još dug put do stvarnog članstva u EU. Ali to je politička deklaracija kojom Europa jasno poručuje da uz Ukrajinu ostaje.
Novi Berlinski zid
A to znači podršku ne samo u političkom nego i vojnom i svakom drugom smislu. Iako iz svog bunkera ruski predsjednik Vladimir Putin poručuje da europski energetski “britzkrieg” sa sankcijama protiv Rusije ne uspijeva, jer više pogađa samu Europu u ekonomskomsmislunegorusijukojaima i druga ogromna tržišta za svoje energente, te najavljuje socijalne lomove u Europi,usituacijamakaoštojeova,ato je brutalni rat, vrijednosti su još jedino za što se ljudi mogu držati. A europske vrijednosti, koliko god to izlizano zvuči, ipak su najviše vrijednosti do kojih je dosad čovječanstvo došlo. Putin, čiji cinizamnemakrajaikojiseusudigovoriti o bilo čijem “blitzkriegu” osim svom nad Ukrajincima, na mračnoj je strani i bit će gubitnik, a lomovi tek onda očekuju njegovu zemlju.
Dotad, podrška EU i Zapada ostaje uz Zelenskoga i njegov narod, a skoro jednako toliko važna je poruka Europe i da isti kandidatski status dobiva Moldavija, te Gruzija, uz dodatne uvjete.
Ne treba se zavaravati, jasno se vidi da EU gradi neki novi ekonomsko-politički “Berlinski zid” prema Moskvi i Rusiji, i da u svoje okrilje uzima države koje bi se mogle prve sljedeće naći na putu Putinu, ili su se ranije već našle na tom njegovom putu u nekom smanjenom obliku, no i dalje ostaju meta.
Takva odluka Europske unije prema Ukrajini nije nikakvo favoriziranje te države i njezine vlasti, nego doslovce obrana vrijednosti na kojima je EU sazdana. Europska komisija ne radi to samo zbog Ukrajinaca koji pate nego i zbog sebe, jer ovo su vremena u kojima sustavi mogu preko noći ostati bez smisla. Zato je tu puno demagogije i floskula, ali europska vlast (ako se uopće tako može nazvati) svakodnevnomoragrađaneeuropepodsjećatina todaekonomskacijenakojudanasplaćaju zapravo pomaže da i njihove vrijednosti sutra ne budu vojno napadnute sa istoka.
I nije pritom stav predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića o tome da, postane li Ukrajina kandidat za EU, hrvatska Vlada mora kategorički uvjetovati da istoga dana to postane i Bosna i Hercegovina, isprazan. Taj stav je pragmatičan i Milanović pokušava uhvatiti trenutak. Ultimatumi s Finskom i Švedskom oko NATO-A možda su pomalo pretjerani, ali treba pokušati u ovom povijesnom razdoblju zagrabiti što više benefita za sve, pa tako i Hrvate u BIH. Vlada ne bi trebala apriori odbijati tu polugu, taj alat. Uostalom, evo, vidimo da će Slovenci biti ti koji će formalno predložiti kandidatski status za članstvo Bosne i Hercegovine u EU ovih dana.
Naprosto, karta Europe se politički mijenja ovih dana, karte se nanovo miješaju. To što je do tih tektonskih poremećaja došlo ne voljom same EU, negozbogratnogpritiskaputinairusije, nije presudno. Trenutak treba iskoristiti, jer ima dosta onih na jugoistoku Europe koji ne žele ostati iza “novog Berlinskog zida”, na nekoj istočnoj, ruskoj strani. To vjerojatno ne želi čak ni Srbija, samo što Aleksandar Vučić iz unutarpolitičkih populističkih razloga tako sada ne govori. Ono što se naziva novom arhitekturom Europe sada se ubrzano mijenja i tko zakasni na vlak, zakasnio je trajno.
Putin, čiji cinizam nema kraja i koji se usudi govoriti o bilo čijem “blitzkriegu” osim svom nad Ukrajincima, na mračnoj je strani i bit će gubitnik
Cijela BIH
A za cijelu EU, jednako kao i za cijelu BIH, ključno je da se drže zajedno, jer je to jedini način da Bosna i Hercegovina opstane kao jedinstvena država tri naroda. Ako Republika Srpska poželi otići zavučićevomkratkoročnompolitikom podrške Putinu, i europska kuća nakrivit će se kao kula od karata. Tu narušenuarhitekturubašineželimodoživjeti.
Naravno, i sama Ursula von der Leyen kaže kako će Ukrajina biti članom “kada dođe vrijeme za to”. Dakle, polako.jersadasuteknapotezudržave članiceeu,kojesepojedinačnootome izjašnjavaju.procesjedugčakiuovako izvanrednim okolnostima. Ali Europa se opredijelila.