O u parlamentu Srpske
potpisuje na bosanskom jeziku, a pominje se i Republika Kosovo bez rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-A o statusu Kosova. Primjenom sporazuma došlo bi do negativnih efekata za poljoprivredu i do gubitaka po osnovu carina i PDV-A.
- Britansku strahovladu prema Srbima najviše je provodio Britanac u ulozi visokog predstavnika Paddy Ashdown. Tada je imao podršku aktuelne vlasti Britanije. Ona je bila i autor rezolucije u SB-U UN-A 2015. godine, kojom su Srbi označeni kao genocidan narod. Zahvaljujući Rusiji i ambasadoru Čurkinu, takva rezolucija nije usvojena. Moramo da se borimo za naše vrijednosti. Ako tu izgubimo, izgubili smo na polju naših interesa, rekao je Dodik.
Dodik je izjavio da je opozicija predvođena PDP-OM i SDS-OM juče glasala protiv Srpske, jer je glasala za sporazum s Velikom Britanijom. Dodik je istakao da to pokazuje i njihovu poslušnost prema Ambasadi Velike Britanije u BIH, jer su institucije Srpske utvrdile da se sporazumom ne poštuju dejtonske nadležnosti.
Poslanik PDP-A Jelena Trivić upitala je kako je sporazum sa Velikom Britanijom stigao do Predsjedništva BIH i šta je radio Savjet ministara BIH u kojem sjedi i “srpska reprezentacija”. Ona je podsjetila da je Savjet ministara usvojio Prijedlog osnova za vođenje pregovora, gdje je predsjedavajući Zoran Tegeltija (SNSD) potpisao dokument, sa svim zamjerkama koje su danas sporne.
- Valjda su tada trebali reagovati, a ne da mi u NSRS-U popravljamo ono što ne radi srpska reprezentacija u institucijama BIH. Naravno da je problem naziv jezika, ali mi onda nemamo problem samo sa ovim sporazumom. Šta ćemo sa brojnim drugim sporazumima, šta ćemo sa sajtovima institucija BIH na kojima piše srpski, hrvatski i bosanski jezik? Naravno, ja uvijek biram srpski, rekla je Trivićeva.
Ona je poručila da se problem Srpske ne rješava jednom slikom sa visokim zvaničnikom bilo koje države, misleći na nedavni susret Dodika i predsjednika Rusije Vladimira Putina.
- Da li radi Rafinerija Brod? Šta smo time postigli, osim što smo sebe stavili u situaciju da budemo poligon za okršaj velikih sila? Uredu, poštujem to, ima sliku za kampanju. Ali, to nije dobro za Republiku Srpsku, a vidjećete i zašto. Možemo samo sami sebe ugroziti, a Rusiji ne možemo pomoći, rekla je Trivićeva.
Predsjednik SDS-A Mirko Šarović ističe da je održano više posebnih sjednica Narodne skupštine Republike Srpske nego redovnih i dodaje da to pokazuje koliko je član Predsjedništva BIH Milorad Dodik pretjerao sa brojem pitanja koje delegira u parlament RS-A.
- Dobro bi bilo da mi u NSRS-U raspravljamo o nekim temama koje jesu pravi vitalni interes RS-A, a ne o ovoj temi koja, po meni, nema toliki značaj. Očigledno da tu ima i nečeg ličnog i nekih pokušaja da se lični animoziteti prenose u NSRS.
Zašto Dodik nikada nije potegao pitanje izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, pitao je Šarović.
Govoreći o spoljnotrgovinskom sporazumu sa Velikom Britanijom, Šarović je rekao da je u pitanju uobičajena procedura koju provode sve zemlje zapadnog Balkana nakon izlaska Velike Britanije iz EU.
- Većina je taj posao već završila, osim Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Taj sporazum će u suštini ličiti na SSP i šteta je zbog naših privrednika da se i ranije nije pokrenula ova procedura kako bi im se omogućilo lakše poslovanje. Ukoliko se sporazum ne potpiše ili se bude opstruisao, naša ekonomija i privreda će na godišnjem nivou - kada se uzme u obzir sadašnji obim razmjene sa Velikom Britanijom - biti u manjku za pet miliona eura, rekao je Šarović.
Manifestacija (ne)moći
Poslanik SNSD-A Srđan Mazalica poručio je da je posebna sjednica NSRS-A važna prilika da se pokaže manifestacija političke moći Srpske. Mazalica je naglasio da NSRS dvotrećinskom većinom može da zaustavi odluku najvažnijeg organa na nivou BIH, a to je Predsjedništvo.
- To znači da NSRS i Republika Srpska nisu podređene institucijama BIH, već da su entiteti ti koji su dali određene nadležnosti potpisivanjem Daytona nivou BIH. I onda kada te institucije ne rade u interesu entiteta, ti dokumenti mogu da se zaustave. Da sam u opoziciji, svaki put bih podržao veto srpskog člana Predsjedništva BIH. Potvrđivanje veta ima i drugu dimenziju: i ako padne veto, desilo se nekoliko posljednjih puta, mi smo ohrabrili druga dva bošnjačka člana Predsjedništva BIH da nastave sa preglasavanjem, rekao je Mazalica. No, ubjeđivanje nije pomoglo.
Podrška napretku BIH
Predsjedavajući Predsjedništva BIH Šefik Džaferović jučer je primio akreditivno pismo novoimenovanog ambasadora Republike Bjelorusije za BIH sa sjedištem u Budimpešti Vladimira Ulahoviča. Ambasador Bjelorusije je izrazio očekivanja da će vidni napredak u saradnji biti postignut već do novembra iduće godine, kada se obilježava 30 godina uspostavljanja diplomatskih odnosa BIH i Republike Bjelorusije. Novoimenovani ambasador Ulahovič je na kraju ceremonije predaje akreditiva izrazio podršku napretku i razvoju Bosne i Hercegovine.
Komšić ugostio Dicarlo
Član Predsjedništva BIH Željko Komšić primio je jučer podsekretara UN-A za politička pitanja Rosemary Dicarlo. Razgovarano je o aktuelnoj unutrašnjoj političkoj situaciji i vanjskopolitičkim prioritetima BIH, te narušenoj međunarodnoj sigurnosti i geopolitičkim izazovima koji su izazvani ruskom agresijom na Ukrajinu. Dicarlo je ugostio i predsjedavajući Predsjedništva BIH Šefik Džaferović gdje je tokom razgovora posebna pažnja posvećena euroatlantskom putu BIH i značaju integracijskog procesa za stabilnost i reformski napredak. Teme razgovora bile su i suočavanje s prošlošću i obnavljanje povjerenja u BIH.
Britansku strahovladu prema Srbima najviše je provodio Britanac u ulozi visokog predstavnika Paddy Ashdown, poručio je jučer Milorad Dodik