Hrvatska regionalno energetsko čvorište
Plenković je na sastanku na vrhu Inicijative tri mora najavio proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku
Hrvatska povećava kapacitet LNG terminala na Krku i postaje regionalno energetsko čvorište, korisno i za susjedne zemlje Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu i Mađarsku, objavljeno je iz hrvatske Vlade. Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sudjelovao je u ponedjeljak u glavnom gradu Latvije Rigi na sastanku na vrhu Inicijative tri mora. On je u obraćanju skupu najavio da će Hrvatska proširiti kapacitet LNG terminala na Krku s 2,9 na 6,1 milijardi kubičnih metara plina, čime Hrvatska “ide daleko iznad potreba hrvatskih gospodarstava i kućanstava”.
Investicijski fond
Inicijativa tri mora neformalna je politička platforma 12 zemalja smještenih između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora čije su suosnivačice Hrvatska i Poljska, a njeni ciljevi su jačanje regionalne političke, ekonomske, infrastrukturne, energetske i sigurnosne suradnje.
”Summit se bavio, prije svega, kontekstom sigurnosne situacije u Europi nakon ruske agresije na Ukrajinu. Videoporukom skupu se obratio i ukrajinski predsjednik Zelenski, bili su tu i ministri vanjskih poslova SAD-A, Ujedinjene Kraljevine i Japana koji su dali široku potporu ovoj Inicijativi”, rekao je Plenković, navode iz Vlade.
Inicijativa pokrenuta 2015. na prijedlog tadašnje hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i njenog poljskog kolege Andrzeja Dude, čiji je prvi skup bio u Dubrovniku, danas ima i investicijski fond trenutno vrijedan 928 milijuna eura. Sudeći po riječima američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena, novim američkim ulaganjem on će nakon skupa u Rigi daleko premašiti vrijednost od milijarde eura, navodi se u izvještaju državne agencije Hina.
Kako su izvijestili iz Vlade, na skupu se razgovaralo i o daljnjim ključnim projektima digitalizacije, kao i o prometnoj povezanosti s naglaskom na koridor 5c koji povezuje Hrvatsku, Mađarsku i Bosnu i Hercegovinu i dolazi do Ploča te je stoga za Hrvatsku posebno važan.
Plenković je ranije najavio mogućnost da Hrvatska postane svojevrsni regionalni energetski HUB, energetsko čvorište ključno za prestanak ovisnosti regije o ruskoj nafti.
”Hrvatska može zahvaljujući svom zemljopisnom položaju i uz relativno mala ulaganja postati svojevrsno europsko energetsko regionalno čvorište”, izjavio je početkom ovog mjeseca Plenković nakon završetka summita Europske unije u Bruxellesu na kojem je postignut politički dogovor o uvođenju šestog paketa sankcija Rusiji koji uključuje i postupnu zabranu uvoza ruske nafte.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel objavio je tada da je
Vijeće dogovorilo šesti paket sankcija koje mogu direktno odobriti zabranu uvoza ruske nafte s izuzećem one koja dolazi naftovodom, čime će odmah prestati uvoz 66 posto nafte na koju se odnose ove mjere, a do kraja godine 90 posto ruske nafte.
Sigurnost opskrbe
Plenković je istaknuo nakon summita da investiranje u kritičnu energetsku infrastrukturu, u LNG terminal na Krku, Plinacrove plinovode i Janafove naftovode omogućuje Hrvatskoj da zbog svog geografskog položaja i postojeće infrastrukture u koju će se ulagati i hrvatskim i europskim sredstvima obezbijedi diversifikaciju i sigurnost opskrbe energentima susjednim državama. Rekao je da se kapacitet naftovoda može sa sadašnjih 11,4 milijuna tona godišnje relativno povoljno podići na 15,6 milijuna, što znači da bi to omogućilo dostatnu opskrbu sirovom naftom rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj.
Što se tiče plutajućeg LNG terminala, čiji je prvobitni kapacitet s 2,6 milijardi kubičnih metara plina nedavno povećan na 2,9 milijardi, to se može dodatno podići na 3,5 milijardi, a ugradnjom jednog dijela postrojenja kapacitet bi se mogao podići na čak 6,1 milijardu kubičnih metara plina, rekao je hrvatski premijer. To bi bilo dovoljno za Hrvatsku, čije su godišnje potrebe 2,9 milijardi i za susjedne zemlje, Sloveniju, Mađarsku i Bosnu i Hercegovinu. Hrvatski državni mediji javili su da se proširenje LNG terminala na Krku već planira, a da Janaf može povećati kapacitet za 30 posto u roku od 20 do 30 dana, uz ulaganja od samo osam milijuna eura.
Hrvatski premijer Andrej Plenković nakon jučerašnjeg sastanka u Zagrebu s premijerkom Finske Sannom Marin izjavio je da BIH treba dobiti kandidatski status u EU i provesti izbornu reformu.
- U februaru 2016. kada je BIH podnijela zahtjev za članstvo, mi smo tada napravili veliki lobistički napor. Smatramo da bi bilo dobro i da BIH dobije status kandidata i da se postigne dogovor oko Izbornog zakona, kazao je Plenković i dodao “da Hrvatska daje najveću podršku BIH za ulazak u EU”.
- Smatramo da bi bilo dobro da i Bosna i Hercegovina dobije status kandidata, a da se pritom, naravno, napravi korak koji je ključan, a to je da se postigne dogovor o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim reformama koji bi omogućio da svi narodi u BIH i drugi građani budu ravnopravni, rekao je hrvatski premijer. Istakao je “da Hrvatska godinama ima jasnu poziciju podrške BIH u dobivanju statusa kandidata za članstvo u EU”.
U Rigi se razgovaralo i o daljnjim ključnim projektima digitalizacije, kao i o prometnoj povezanosti s naglaskom na koridor 5c