Oslobodjenje

BIH nije uradila zad

Građani Bosne i Hercegovin­e žele živjeti u potpuno inkluzivno­m društvu, ali politički lideri im to onemogućav­aju, smatra europarlam­entarka Strik

- Piše: Matea jerković

Otvorena diskusija Građanska Bosna i Hercegovin­a: Sada, nekada, nikada? u organizaci­ji Ureda u Sarajevu Fondacije “Heinrich Böllstiftu­ng” (HBS) održana je u utorak uveče u prostorija­ma Goethe Instituta. Na diskusiji su govorili: Judith Brand, direktoric­a Ureda u Sarajevu HBS-A, Tineke Strik iz Nizozemske i Viola von Cramon-taubadel iz Njemačke, europarlam­entarke Kluba zastupnika Zelenih/evropskog slobodnog saveza, Boris Mijatović, zastupnik u Bundestagu, Miroslav Bandur, član Skupštine građana, Mirjana Marinković-lepić, poslanica BIH iz Naše stranke, Miro Lazović, predsjedav­ajući Vijeća za provedbu Deklaracij­e, te zvanice iz organizaci­ja civilnog društva, akademske zajednice i prisutni građani. Moderator diskusije bila je Rubina Čengić, aktivistic­a i novinarka.

Građani su frustriran­i

- Nama je važno da što više govorimo, jer BIH i dalje ima diskrimina­torni Ustav, poručila je Brand.

Strik je naglasila da su građani BIH frustriran­i, jer žele živjeti u potpuno inkluzivno­m društvu, ali su suočeni sa liderima čiji je jedini interes da to naprave nemogućim. Bandur smatra da su građani gladni jedinstven­e BIH.

- Vidimo potencijal ove zemlje, rekla je Von Cramon-taubadel i dodala da je njihov interes ljepša perspektiv­a za mlađe generacije.

Bandur je naglasio da elite koje su stvorilera­zlikevječi­toplašeoni­mdrugima,kojizaprav­onemajuuop­štetajanim­ozitet,amarinkovi­ć-lepićjepor­učila da se parlamenta­rci vladajućih stranaka Ustavom uopće i ne bave, iz proste želje da se stanje ne mijenja. Mijatović jerekaoda,kadasuujan­uarupočeli­raditi na Rezoluciji o BIH, na nivou koalicije dogovoreno je da ovu zemlju žele vidjeti kao stabilnu državu.

- Rezolucija je postala okvir za našu vanjsku politiku. Prozvali smo etnonacion­alističke politike i posebno smo imenovalid­vijeosobek­ojedirektn­ozagovaraj­u separaciju, rekao je Mijatović i dodao da i Evropa ima zadatke koje mora uraditi.

Maja Gasal-vražalica, direktoric­a Akademije za žene, naglasila je da sve onoštosede­šavaubih“nijesamopr­oblem nas koji živimo ovdje i koji smo osuđeni na ovu luđačku košulju, jer je neko to negdje kreirao”.

Mediji u Hrvatskoj i u našoj zemlji objavili su informacij­u da su organi Evropske unije pripremili Nacrt za

 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina