Bunt i sloboda u Muzeju Hercegovine
Umjetnik Željko Opačak Poklon-zbirku je darovao Muzeju savremene umjetnosti RS-A povodom obilježavanja pedesetogodišnjeg jubileja ove institucije 2021.
Izložba Poklon-zbirka Željka Opačka “Bunt i sloboda”, izložbeni projekt Muzeja savremene umjetnosti RS-A, bit će otvorena u Muzeju Hercegovine u Trebinju večeras u 20 sati, čime se nastavlja dosadašnja uspješna saradnja između ove dvije institucije.
Poklon-zbirku je umjetnik Željko Opačak darovao muzeju povodom obilježavanja pedesetogodišnjeg jubileja ove institucije 2021, sa željom da se kao cjelina trajno čuva u gradu u kojem je rođen, gdje je proveo mladost i prve decenije svog umjetničkog stvaranja, a koji je prije 30 godina napustio zbog preseljenja u Sloveniju. Poklonjena djela bila su dio privatne umjetnikove kolekcije i većinom nisu izlagana, a zbirka je prvi put kao cjelina prikazana javnosti izložbom u Muzeju savremene umjetnosti RS-A krajem 2021. godine.
Izložbom će biti predstavljen dio obimne Poklon-zbirke Željka Opačka koja obuhvata 1.533 djela, nastala tokom ‘80-ih godina XX vijeka, a sastoji se od 106 slika (ulja na platnu i akrilika na platnu, tekstilu i lesonitu), 1.302 crteža (kombinovanih tehnika na papiru), 45 kolaža, 4 pastela i 76 grafika.
Izložba je koncipirana kao prikaz autorovog opusa iz 80-ih godina 20. vijeka i prati njegove razvojne faze, medijske tendencije i tematske preokupacije. Kustosica izložbe je Žana Vukičević iz Muzeja savremene umjetnosti RS-A.
”Izložba obuhvata rani period Opačkovog dosadašnjeg plodnog stvaralaštva - od studentskih eksperimenata na početku osamdesetih, pa do formiranja specifičnog slikarskog jezika naglašene gestualnosti, fakturnosti i kolorita koji dolazi do izražaja sredinom decenije. Ona omogućava novi pogled na umjetničke pojave u Banjoj Luci tokom devete decenije prošlog vijeka, a po svojim idejnim i formalno-stilskim osobenostima može funkcionisati i kao dragocjen reprezent ukupne kulturne klime tog vremena, koju je obilježila izuzetna stvaralačka kreativnost i imaginacija, kao i izrazit medijski i lingvistički pluralizam. Izložba pruža i nesvakidašnji uvid u kontinuitet formiranja određene umjetničke ličnosti, obilježen vrlo intimnim procesom autorefleksije, kao i promišljanja autentične pozicije stvaraoca aktivnog u jednoj lokalnoj sredini u odnosu na umjetnička strujanja prisutna na tadašnjoj jugoslovenskoj, kao i na internacionalnoj sceni, a najčešće označena terminima ‘nova slika’ ili ‘nova predstava’”, odlomak je iz teksta Žane Vukičević u katalogu izložbe.
Izložba je koncipirana kao prikaz autorovog opusa iz 80-ih godina 20. vijeka i prati njegove razvojne faze