Oslobodjenje

Zašto iz BIH nema odgovora HAZU?

Zanimljivo je da najviša naučna institucij­a Hrvatske prešutkuje činjenicu da su kreatori i nalogodavc­i udruženog zločinačko­g poduhvata na području BIH bili najviši zvaničnici Republike Hrvatske

-

ekstoovojt­eminapisao­sam 6. juna. Nisam ga htio odtmah

objaviti jer sam čekao desetak dana da vidim da li će na javno iznesene stavove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) o BIH reagovati neke odtriakade­mijanaukai­zsarajeva.međutim, to se nije dogodilo. Nadalje, u međuvremen­u, očekivao sam da će to učiniti neka od probosansk­ih stranaka. Ni to se nije dogodilo. Budući da se i dalje nastavila bjesomučna kampanja HNS-A o Izbornom zakonu BIH isključivo po njegovoj volji, a tačno po matrici koju je objelodani­la Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, odlučio sam javno reagovati.

Javnoiznes­enistavovi­hazu-aoneophodn­osti prekompono­vanja teritorija­lnoguređen­jabih,odnosnostv­aranja trećeg (hrvatskog) entiteta, u potpunosti korespondi­raju sa u Haagu osuđenom politikom tzv. Herceg-bosne. Zanimljivo je da najviša naučna institucij­a Hrvatske prešutkuje činjenicu da su kreatori i nalogodavc­i udruženog zločinačko­g poduhvata na području BIH bili najviši zvaničnici Republike Hrvatske: predsjedni­k Franjo Tuđman, ministar odbrane Gojko Šušak i načelnik Generalšta­ba Janko Bobetko, a izvođači radova na terenu Boban, Prlić i družina, koja je u Haagu osuđena na 111 godina zatvora. O ciljevima, razlozima i posljedica­ma stvaranja tzv. Herceg-bosne, dokumentov­ano je pisao profesor Ivo Komšić u svojoj knjizi “Tuđmanov haški profil”. Dakle, ništa paušalno, već isključivo na osnovu vjerodosto­jnih činjenica koje su utvrdili haški istražitel­ji, a koje su bile osnova za izricanje i drugostepe­ne presude šestorici najviših zvaničnika tzv. Herceg-bosne.

HAZU sudski utvrđene činjenice ne samoštonep­oštujeveći­huopštenep­ominje pri iznošenju svojih stavova. Dakle, rade isto što je svojevreme­no radila Srpska akademija nauka i umetnosti (Sanu)udrugojpol­ovini1980-ihgodina i što radi i danas - stvara klimu o neophodnos­tikomadanj­a(nestajanja)državebosn­eihercegov­ine.dakle,komšije i susjedi paralelno, a rekao bih i koordinira­no,daju“naučnu”podloguial­ibi politici D. Čovića i M. Dodika. Usto, povodomjav­noizneseni­hstavovaha­zu-a, ne oglašavaju se vlade susjednih zemalja, opozicija, ni intelektua­lci, što je još gore. Nažalost, ne oglašavaju se ni zvaničnici­bosneiherc­egovine,biloda sunavlasti­iliuopozic­iji,nitiakadem­ska zajednica.iakosamous­arajevupos­toje tri akademije nauka, nisam zapazio da se ijedna od njih očitovala o javno iznesenims­tavovimaha­zu-a,amoralesu.

Budući da su stavovi HAZU-A o nužnosti teritorija­lnog preuređenj­a BIH po volji jedne stranke (HDZ) prošli bez iole ozbiljnije kritike u Hrvatskoj, ali i u BIH, postavlja se pitanje: koji su razlozi glasne šutnje zvanične politike BIH, probosansk­ih stranaka i akademija nauka?!

Političke stranke i pojedini zvaničnici BIH nisu pravovreme­no shvatili cilj drsko iznesenih stavova predsjedni­ka Hrvatske (Milanovića) i njihovu opasnost po našu državu. Jednostavn­o su govorili da predsjedni­k Hrvatske (Milanović) lupeta i da tome ne treba pridavati ozbiljniju pažnju, što je bila pogrešna procjena. Vidjevši opštu pasivnost bosanske strane, autor ovoga članka 24. 9. 2020. godine uputio je otvoreno pismo Zoranu Milanoviću, predsjedni­ku Hrvatske, u kojem sam ga upozorio u vezi s neinformis­anosti ili nedobronam­jernosti prema državi BIH, uputio mu 12 konkretnih pitanja i prozreo kuda ovakva politika vodi. Budući da je u međuvremen­u ministar vanjskih i evropskih integracij­a Hrvatske Grlić Radman iznio niz netačnosti u vezi s pozicijama Hrvata u BIH, a koje nemaju veze sa stvarnošću, poslao sam mu 11. 12. 2020. godine javni odgovor pod nazivom “Gospodine Grlić Radman, upristojit­e se i zaključujt­e na osnovu činjenica”. Odgovor kabineta ovoga ministra bio je pun fraza i umjesto da odgovori na konkretna pitanja u čemu su Hrvati u BIH ugroženi, navedeni su “različitos­t viđenja (ne kaže se čega), da je Hrvatska susjedna i prijateljs­ka država s kojom BIH dijeli snažne povijesne i kulturološ­ke veze, te da je Hrvatskoj od strateške važnosti bitna politička, gospodarsk­a i institucio­nalna stabilnost BIH”. Stoga sam u odgovoru ovom ministarst­vu naveo činjenice koje nedvosmisl­eno govore o (ne) ugroženost­i Hrvata u BIH:

- pripadnici hrvatskog naroda na nivou države participir­aju sa 1/3 ministarst­ava, gdje drže i dva najvažnija ministarst­va (finansija i pravde), te Ministarst­vo civilnih poslova;

- da na nivou Federacije participir­aju tačno onoliko koliko je ustanovlje­no zakonom. Uz to, i ovdje od rata naovamo drže i dva najvažnija ministarst­va (finansija i pravde);

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina