Mostarska zrakoplovna tragikomedija
Ovog tjedna je svečano dočekan čarter-let iz Poljske. U svečanom špaliru postrojili su se gradonačelnik Mario Kordić, direktor i zaposlenici aerodroma te mažoretkinje, koji su zbunjene poljske hodočasnike za Međugorje ostavili šokiranima
Nadrealne vijesti koje na sedmičnoj razini pristižu iz Mostara ovih dana odnose se na situaciju na mostarskom aerodromu. Naime, u gradu kojeg je još Austro-ugarska prepoznala kao važno zrakoplovno središte, koji je u socijalističkom razdoblju imao famoznu vojnu školu pilota i zrakoplovnu industriju Soko te koji je imao i vojni i civilni aerodrom, jedan do drugoga, ovog tjedna je svečano dočekan čarter-let iz Poljske. U svečanom špaliru postrojili su se gradonačelnik Mario Kordić, direktor i zaposlenici aerodroma te mažoretkinje, koji su zbunjene poljske hodočasnike za Međugorje ostavili šokiranima. Teško je bilo kome, pa tako i njima objasniti da jedan turistički grad, idealno geografski pozicioniran, sa solidnom cestovnom infrastrukturom, koji je jedva sat vremena udaljen od mora i koji sve više živi od turizma, u 2022. godini ima aerodrom, kao da ga i nema.
I dok se u ovom trenutku dograđuje beogradski aerodrom, a zagrebački i splitski su već značajno prošireni proteklih godina, dok splitska zračna luka iz godine u godinu obara rekorde po broju putnika, u Mostaru se slavi i naziva šušurom to što je u drugoj polovici šestog mjeseca sletio drugi avion, i to ne redovnom linijom, nego čarterletom. A sve unatoč tome što i Grad Mostar i Hercegovačko-neretvanska županija konstantno sponzoriraju
- na čelu Uprave za indirektno oporezivanje BIH nalazi se pripadnik hrvatskog naroda;
- na čelu Granične policije BIH nalazi se pripadnik hrvatskog naroda;
- na čelu Nadzornog odbora Razvojne banke Federacije je pripadnik hrvatskog naroda;
- u Domovima naroda (BIH i FBIH) nijednaodlukanemožesedonijetibez saglasnosti poslanika hrvatskog naroda (konkretno poslanika iz HDZ-A);
- u tzv. mješovitim kantonima pripadnici hrvatskog naroda participiraju u vlasti u skladu s procentom dobijenih glasova;
- u kantonima gdje su Hrvati većinsko stanovništvo apsolutnu vlast ima HDZ;
- javna preduzeća sa odrednicom “hrvatski” po osnovu ostvarene dividende (prebijeno pozitivno i negativno stanje, bez Aluminija Mostar, koji je rekorder po gubitku, tako da nije ni uziman u obračun), participiraju sa 2,67%.
S obzirom na to da je gospodin Milanović nastavio i dalje iznositi vrlo ružne stvari o Bošnjacima (“prvo sapun, pa onda parfem”), javno sam mu poslao odgovor pod nazivom “Milanoviću, ima li granica Vašem kulturološkom primitivizmu?”. Budući da je Milanović nastavio i dalje da pljuje po BIH, 17. decembra 2020. godine poslao Zračnu luku, što desetine tisuća Mostaraca žive u Zagrebu, Beogradu i u Skandinaviji, što desetine tisuća ljudi hodočasti u Međugorje ili pak dolaze turistički u Mostar. I umjesto da smijene upravu i direktora koji nisu u stanju ili ne žele, na koncu je i nebitno o čemu je riječ, privući redovne linije na mostarski aerodrom te podići kvalitetu života u gradu, ali i značajno povećati zaposlenost, čelni ljudi grada i zračne luke svečano obilježavaju ekscesno slijetanje. Čime Mostar bilježi još jedan poraz. Nakon onog civilizacijskog od prije desetak dana na sam mu otvoreno pismo pod naslovom “Muhamed Avanzimi i Zoran Milanović”, u kojem sam, koristeći logiku oca algebre (Avanzimija), na pitanje kako bi brojčano ocijenio čovjeka, ocijenio politiku predsjednika Hrvatske.odgovornjegovogkabinetanisam dobio vjerovatno stoga jer su svih pet kriterija ocjene bili uvjerljivi.
Politika koju zastupaju hrvatski europarlamentarci u Bruxellesu prema državi BIH doživjela je potpuni fijasko. Vidjevši to, protagonisti “Herceg-bosne” u pomoć su pozvali HAZU. Javno
Partizanskom groblju, sada gledamo ekonomski i poraz zdrave logike. A sve u momentu u kojem autocesta iz Hrvatske i posredno iz Europe samo što nije došla do aerodroma i u momentu u kojem je i Neum dobio normalnu magistralnu cestu, sat vremena vožnje do mostarskog aerodroma.
No, ništa od navedenog očito nije razlog niti za uzrujavanje, niti za prosvjede, niti će biti jedna od bitnijih tema na predstojećim izborima. Umjesto konkretnih životnih pitanja, tu će i dalje biti reforma Izbornog zakona, budućnost izneseni stavovi HAZU-A u potpunosti korespondiraju sa politikom Dragana Čovića i njegovih političkih mentora u Hrvatskoj. Pri tome, jadno je da najviša naučna institucija susjedne države (HAZU) svoje stavove nije zasnivala na egzaktnim i lako provjerljivim činjenicama, zemlje, pregovori o formiranju vlasti, međunacionalni odnosi i manje-više sve ono iz čega društvo tematski ne izlazi već četrdeset godina. U međuvremenu stvarni život je prohujao, oni kojima se nije dalo čekati da se vladajući počnu baviti stvarnim životom zauvijek su otišli, a oni koji nas dolaze posjetiti promatraju Mostar i Bosnu i Hercegovinu kao neku najbližu egzotičnu i teško pristupačnu te sasvim nerazumljivu destinaciju, čiji građani, svjesno postrojeni u plemenske zajednice, izgledaju kao civilizacija koju je Europa ostavila u dalekom osamnaestom stoljeću. Fale još jedino etnološko-antropološki putopisi iz prosvjetiteljstva i 19. stoljeća u kojem se Europljanima otkriva jedan egzotični svijet u srcu kontinenta, koje ćemo onda u narednim stoljećima pretiskivati i biti ponosni na to kako je ipak netko obratio pažnju na nas.
Na glavu se već odavno popela ona nostalgičarska rečenica kako ovi nisu u stanju okrečiti ono što je Tito napravio, no stvari su realno još i gore. Svaka, ali baš svaka vlast, od osmanske, preko austrougarske do socijalističke je nešto iza sebe ostavila. Svaka osim ove demokratske koja je uspjela raskućiti dobar dio javnih institucija, infrastrukture i industrije, a zauzvrat nije ostavila ništa iza sebe. I to je jedina tema o kojoj treba govoriti kada pričamo o državi. koje sam naveo u devet tačaka, već se fokusirala na opšte fraze, koje joj ne služe na čast. S tim u vezi, svi časni ljudi ovoj akademiji moraju postaviti sljedeća pitanja:
- Zašto ne zaključujete na osnovu egzaktnih činjenica, ne zbog države BIH, nego zbog vlastitog dostojanstva i ugleda?
- Zašto pišete o demokratiji i ugroženosti Hrvata u BIH, kada 8,1% populacije ovoga naroda u BIH treba da nametne institucionalna zakonska rješenjapokojimabiglasčovjekauširokom Brijegu vrijedio pet puta više od glasa Hrvata koji živi u Zenici, Tuzli, Sarajevu ili Bihaću?
- Zašto bar malo ne uvažavate činjenicu da u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa BIH imate najveći neto izvoz od svih zemalja svijeta?
- Zar stvarno mislite da ste intelektualno jači i onda kada svoje stavove zasnivate na običnim frazama, umjesto na egzaktnim činjenicama?
- Zar stvarno mislite da će vaši stavovi imati bilo kakvu upotrebnu vrijednost, budući da nemaju nikakvu iole ozbiljnu vrijednost?
Na kraju, ako zastupate univerzalne vrijednosti, direktno vas pitam: da li te vrijednosti vrijede i za nas kojima je BIH jedna i jedina država i za koju smo spremni poginuti?