Krata EU i loših vlasti
Krivicu što BIH već odavno nije dobila status kandidata za članstvo u EU, iako od 2002. i Solunske konferencije na to ima pravo, ne snosi bh. društvo, nego njegove političke klase. Dodjela statusa koji političke klase nisu zaslužile prije izbora, a ne znamo hoće li izbori rezultirati političkom blokadom, samo bi ojačala sadašnje ključne igrače u bh. političkim elitama, koji su ionako krivci za izostanak napretka i političku regresiju svoje države, kaže Gjenero za naš list.
Profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka Asim Mujkić smatra osnovnim to da pogledamo sebi u oči i kažemo kakvi smo.
- Mogli smo i pretpostaviti, kako je tok inicijativa iz Bruxellesa dobijao na zamahu nakon agresije Rusije na Ukrajinu, da EU sve nade polaže u period nakon izbora. Odatle i njihovo insistiranje da se izbori održe, pa je bilo i nerealno očekivati da će se sada desiti iskorak koji bi faktički nagradio političke elite zemlje za njihov višegodišnji, pa i višedecenijski nerad. Neke korake ćemo moći očekivati nakon izbora, ako izborni rezultati potvrde opredjeljenje stanovnika ove zemlje da su spremni da promijene ovu paradigmu koja nas je sve unazadila u ovom dijelu svijeta, kaže Mujkić.
Oglasio se i Hrvatski narodni sabor koji “snažno podupire zaključke Europskog vijeća”.
- Ovakav stav je jasan i nedvosmislen - bez usvajanja zakonskih regulativa koje onemogućavaju diskriminacije i nametanja političkih predstavnika, uz izuzetno bitna i tri reformska zakona Bosna i Hercegovina ne može očekivati bilo kakav iskorak prema EU, a status kandidata je prvi sljedeći stupanj tog iskoraka, navode iz Čovićevog HNS-A zaboravljajući da su upravo glasovima HDZ-A i SNSD-A u Domu naroda PSBIH 16. maja odbijeni zakoni ključni za evropski put BIH.
Predsjednik HDZ-A otišao je i korak dalje pa je u Mostaru ustvrdio kako su “kočničari iz Sarajeva” najodgovorniji što BIH nije dobila kandidatski status za članstvo u EU. Odgovor je stigao iz
DF-A uz podsjećanje da baš niko iz Sarajeva nije glasao protiv reformskih zakona, nego su to uradili upravo “Dragan Čović i njegov proruski partner Milorad Dodik”, dok su DF, SDP, SDA, Naša stranka i SBB podržali reformske zakone. Zato DF poziva Delegaciju EU u BIH da hitno predloži uvođenje sankcija EU Čoviću i Dodiku, a zbog blokiranja reformskih zakona. Da i EU transparentno ukaže na krivce.
Šef Delegacije EU u BIH Johan Sattler na N1 je bio više no jasan: “Važne zakone obarali su SNSD i HDZ dok su se u isto vrijeme zalagali za evropski put, što je nezamislivo.”
Sattler historijskim ocjenjuje davanje statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji, te uslovnog Gruziji, ali je i optimista kada je riječ o BIH.
- Vidim čašu do pola punu. Mislim da ovi zaključci Evropskog vijeća pokazuju po prvi puta jasnu spremnost za davanje kandidatskog statusa. Potrebno je da se još nešto učini na strani BIH da bi se to ostvarilo, rekao je ambasador Sattler i pozvao bh. dužnosnike da do oktobarskih izbora urade svoj dio posla na reformama.
Sabina Ćudić, predsjednica Glavnog odbora Naše stranke, ističe pak da je ključ za status kandidata u EU promjena vlasti.
- Oktobar je mjesec u kojem će taj proces početi, navela je Ćudić.
Lider SBB-A Fahrudin Radončić kazao je kako je očekivano da BIH nije dobila kandidatski status: Razočarenje u kredibilitet EU je veliko, naveo je, poentirajući: “Odluka EU je crveni karton za Milorada Dodika, Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića, ali i žuti karton biračima u našoj zemlji”.
Profesor Esad Bajtal smatra kako je “odbijanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini rezultat njegovanog ideološkog sljepila Evropske komisije i političke Evrope”.
- Izgleda da oni i ne vide BIH kao evropsku državu. Ili možda čak žele i da je nema, kaže Mirsad Hadžikadić, predsjednik Platforme za progres.
Cinizam po Milanoviću
Premijer Slovenije Robert Golob izjavio je da iako BIH nije dobila kandidatski status, napravljen je važan korak. Bitno je da je BIH izvučena iz svojevrsnog evropskog zaborava i da je napravljen okvirni raspored kada će Evropsko vijeće opet raspravljati i doći do konkretnog rješenja, kazao je. Europarlamentarka Zelenih Viola von Cramon je razočarana: “Ni BIH nije dobila status kandidata, a Kosovo viznu liberalizaciju što se razvlači četiri godine.”
Odluku Evropskog vijeća da se Ukrajini dodijeli status kandidata, a isto ne učini BIH, hrvatski predsjednik je nazvao bezobraznim cinizmom i hrvatskom političkom tragedijom.
Cikotić ugostio Erkena
Delegacija Ureda populacijskog fonda Ujedinjenih nacija u petak je posjetila Ministarstvo sigurnosti BIH, gdje ih je primio ministar sigurnosti Selmo Cikotić. Na čelu delegacije UNFPA je bio Arthur Erken, direktor Odjela za za politiku i strategiju UNFPA sa sjedištem u New Yorku, koji boravi u zvaničnoj posjeti regiji, u pratnji Stefanie Lette i Johna Kennedyja Mosotija. Razgovarano je o saradnji u ovoj oblasti imajući u vidu važnost zaštite zdravlja migrantske populacije, posebno ranjivih kategorija u koju spadaju mladi i žene.
Sa Erkenom je razgovarala i ministrica VP-A Bisera Turković o aktivnostima, projektima i rezultatima rada UNFPA.
Kad zagovara jeftino piće za bh. političke elite, Zoran Milanović želi to jeftino piće prije svega za Dragana Čovića, kao garanta nastavka političke blokade u BIH, naglašava Gjenero
Kapitalni projekti
Premijer FBIH Fadil Novalić je tokom posjete Livanjskom kantonu izjavio da Vlada FBIH suosjeća s glavnim problemom tog područja odlivom stanovništva. Dodao je da smatra da je nepotrebno da stanovništvo napušta taj kanton s obzirom na to da on raspolaže velikim turističkim, poljoprivrednim, vodnim i industrijskim potencijalima. Naveo je da je Vlada finansijski podržala kapitalne projekte završetka radova na sportskoj dvorani u Kupresu, vodovodne infrastrukture u Livnu i Bosanskom Grahovu, rekonstrukcije PS i izgradnje sportske dvorane u Glamoču.
Dokumentovanje genocida
Vršilac dužnosti direktora Arhiva Federacije Hajrudin Ćuprija posjetio je Memorijalni centar Srebrenica - Potočari kako bi s timom tog centra, s direktorom Emirom Suljagićem na čelu, razgovarao o dokumentovanju genocida.
Dogovoreno je potpisivanje memoranduma o saradnji i realizaciji nekoliko zajedničkih projekata u narednom periodu, kao što su digitalizacija dokumenata, rad na sređivanju i razmjeni arhivske građe, te prezentiranje dokumenata javnosti putem izložbi, sa akcentom na pedagoške izložbe, saopćeno je iz Arhiva Federacije.