Oslikavanje sopstvenog doživljaja svijeta
Izložba “Studija slučaja” predstavlja nastavak istraživanja koje je beogradska umjetnica Biljana Đurđević započela u okviru serije radova “Oruđe delanja”
Izložbom “Studija slučaja” beogradske umjetnice Biljane Đurđević, docentkinje na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, nastavlja se ovogodišnja uspješna saradnja između Muzeja savremene umetnosti u Beogradu sa Muzejom savremene umjetnosti RS-A.
Nakon izuzetno zapažene izložbe Biljane Đurđević u Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, gdje je predstavljen dio njenog novog multimedijalnog umjetničkog projekta, u svom punom obimu bit će priređen u Muzeju savremene umjetnosti RS-A večeras u 20 sati.
Biljana Đurđević je priznata umjetnica na svjetskoj savremenoj umjetničkoj sceni sa velikom međunarodnom reputacijom. Njeni radovi su izloženi u uglednim svjetskim galerijama i muzejima. Umjetnička praksa Biljane Đurđević već dvije i po decenije kontinuirano se razvija oko istraživanja konceptualnih potencijala medija klasične slike, dok su posljednjih godina njena stvaralačka interesovanja proširena i na rad u polju stop-animacije.
Izložba “Studija slučaja” predstavlja nastavak istraživanja koje je umjetnica započela u okviru serije radova “Oruđe delanja”, u kojem prikazuje savremeno društvo ogrezlo u procesima neprekidne proizvodnje i potrošnje. Ovim multimedijalnim umjetničkim projektom ostaje vjerna oslikavanju sopstvenog doživljaja svijeta u kojem se nalazi, ali i svakodnevnice koju ona smatra tjeskobnom, tenzičnom i punom konflikata i strahova.
Sinematičnost prizora u njenim radovima naglašena je kadriranjem enterijerskih i eksterijerskih situacija – dugih, pustih fabričkih hodnika, željezničkih stanica, industrijskog pejzaža. U svojim radovima daje poseban dramski ton, u prisustvima glavnih aktera radnje, depersonalizovanih eksponenata eksploatatorskih sistema, u činu nadziranja, kontrole i potencijalnog kažnjavanja neposlušnog potčinjenog.
Serija radova “Studija slučaja” dijelom proizlazi iz grafičke novele koju je autorica objavila 2020, a koja je dobila dalju vizuelnu elaboraciju najprije u seriji slika velikog i srednjeg formata, u kojima uvodi određene novine u likovnom postupku, zatim i u videoanimacijama, čime se zaokružuje vrstan transmedijski i esejistički pristup temi.
Ova izložba predstavlja polaznu tačku studije slučaja o ljudskoj, socijalnoj i etičkoj degradaciji, a koje nisu dio distopijske vizije budućnosti, već refleksija svijeta u kojem trenutno živimo.
Izložba “Studija slučaja” Biljane Đurđević bit će otvorena do 30. jula ove godine. Kustosi izložbe su Miroslav Karić, Muzej savremene umetnosti u Beogradu, i Mladen Banjac, viši kustos Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske.
Na nedavno održanim 61. Sarajevskim danima poezije nagrada Bosanski stećak pripala je kurdskom pjesniku Husseinu Habaschu, koji živi u egzilu u Njemačkoj. Sa Habaschom smo razgovarali povodom ovog priznanja o poeziji kurdskog naroda, borbi za slobodu, ulozi književnosti i pisaca u političkoj borbi naroda, te sličnostima između naroda BIH i kurdskog naroda.
Čovjek iz porušene zemlje
Obrazlažući nagradu Bosanski stećak za kurdskog pjesnika Husseina Habascha, pjesnik Mile Stojić je kazao da nam je njegova poezija na neki način bliska, jer on piše o razaranju kurdske zemlje, teroru nad kurdskim narodom.
- Mi smo se odlučili za Habascha ove godine zato što se u Evropi dešava velika ratna drama za koju neki govore da je početak trećeg svjetskog rata, a niko više i ne misli na Bliski istok, njihovu dramu koja traje godinama. To je možda malo nepravedno. Zato smo odlučili dati nagradu jednom Kurdu, egzilantu, čovjeku iz porušene zemlje, rekao je Stojić.
Najprije, čestitam Vam na nagradi Bosanski stećak koju ste dobili u okviru 61. Sarajevskih dana poezije.
- Hvala vam. I hvala Društvu pisaca BIH koje je odlučilo da ova nagrada bude dodijeljena meni.
Šta Vam kao pjesniku znači jedna ovakva nagrada i koliko danas književne nagrade jesu važne u životu jednog autora?
- Mnogo mi znači ova nagrada, naročito jer je iz Bosne i Hercegovine. Vaša je zemlja preživjela rat, stradanje naroda, mnogo patnje je prošla vaša zemlja da bi došla do mira i slobode. Sve to mi je blisko jer je to i sudbina kurdskog naroda. Mi se još borimo za svoju zemlju i slobodu. Također, kao pjesniku mi je jednako tako važna ova nagrada. Jer kada dobijete nagradu, vidite rezultate svog rada, vidite da i drugi cijene ono što pišete, i van granica maternjeg jezika. Pored toga, moralno mi je važna, jer je dobro da se čuje da je jedan kurdski pjesnik dobio priznanje u jednoj evropskoj državi.
Kako se osjećate u Sarajevu, te kakve paralele možete povući kada su u pitanju kurdski i bosanskohercegovački narodi?
- Postoji bogata tradicija kurdske poezije, ali najveći problem jeste što se kurdska književnost jako malo prevodi na druge jezike. Otuda, mnogo toga je još za druge kulture ostalo potpuno nepoznato. Ja sam imao sreću da se predstavim publici u mnogim evropskim zemljama, učestvovao sam na mnogim književnim
Sinematičnost prizora u njenim radovima naglašena je kadriranjem enterijerskih i eksterijerskih situacija – dugih, pustih fabričkih hodnika