Vezu novca i terorizma
Proteklih dana bili ste na konferenciji u Beču, te posebno istakli problem ilegalnih migracija. Kakva nam je saradnja sa komšijama i kako suzbiti, odnosno smanjiti sve veću pojavu ilegalnih migracija?
- Mislim da je Bosna i Hercegovina, što je od Evropske unije i mnogih regionalnih foruma prepoznato u smislu borbe protiv ilegalnih migracija u prethodne dvije godine, napravila ubjedljivo najveće iskorake i pomake u smislu poboljšanja te situacije. Sarađujemo sa susjedima, ali mislim da bi ta saradnja mogla biti efikasnija i bolja. U svakom slučaju, mi više nemamo migrantsku krizu, imamo migrantsku situaciju. Prije dvije godine smo znali imati od 10 do 14 hiljada migranata u Bosni i Hercegovini koji borave na čitavom prostoru države, a danas se taj broj kreće oko dvije hiljade. Napredak je vidljiv u svakom pogledu, od kvaliteta njihovog smještaja, njihovog nadzora, boravka i kretanja kroz Bosnu i Hercegovinu. Radimo i dalje na nekim mehanizmima unapređenja, ali ono što je od EU i njenih institucija koje se bave sigurnošću i migracijama prepoznato jeste da smo napravili izuzetno krupne iskorake i to i ovi međunarodni skupovi na vrlo konkretan način reflektiraju.
Jedan od ključnih sigurnosnih izazova sa kojima se suočava region jeste nezakonita trgovina oružjem, narkoticima, bijelim robljem, kao i terorističke prijetnje. Kakav je Vaš stav o tom pitanju i koliko je ovaj problem prisutan u Bosni i Hercegovini?
- Mi imamo realnost da se mnoge sigurnosne prijetnje pojavljuju na nov način, neke stare se pojavljuju na do sada nepoznat i neuobičajen način. Sve te sigurnosne prijetnje su na neki način međusobno povezane i uslovljene, a sve su proizvele stanje međunarodne sigurnosti i međunarodnih odnosa koje se jednostavno karakterizira ili najbolje objašnjava međuzavisnošću. Više nijedna država, bez obzira na to koliko je moćna i velika, ne može sama ostvarivati vlastitu sigurnost i stabilnost. U okviru mehanizama saradnje mi smo učinili značajne napore, čak predvodili neke regionalne inicijative, pa smo i delistirali Bosnu i Hercegovinu sa sive liste trgovine ljudima, činimo značajne napore i u smislu borbe protiv ilegalne trgovine naoružanjem, narkoticima, pranja novca, s tim što oko pranja novca nismo baš napravili pomake.
Špekulacije iz Rusije
Tu je, moram priznati, sasvim izvjesno da ćemo iduće godine ponovo biti listirani na sivu listu MONEYVAL-A, zato što nismo usvojili potreban set zakona, odluka i nekih drugih tehničkih rješenja koje međunarodne monetarne organizacije traže od Bosne i Hercegovine. Neki ljudi koji se bave finansijama ne razumiju da je to povezano direktno i sa borbom protiv terorizma i sa drugim sigurnosnim izazovima. Ja se nadam da ćemo tu uspjeti da uozbiljimo proces, bez obzira na dolazeće izbore, jer ovo je pitanje trajnog interesa i trajnog karaktera za BIH. Očekujem da ćemo, u interesu i banaka i biznisa, i institucija i građana, ozbiljnije i odgovornije pristupiti tom procesu. Imamo određenih pitanja na kojima tek treba raditi, gdje smo u zastoju i to je upravo ovo pitanje borbe protiv pranja novca.
Bosna i Hercegovina, odnosno njeni državljani spominju se i među onima koji su otišli na ratište u Ukrajinu. Kakvim informacijama raspolažete, imajući u vidu da često možemo čuti kako naši državljani nezakonito odlaze na strana ratišta?
- Mislim da prvo trebamo zapaziti činjenicu da od zvaničnika Rusije, prije svega od ministra Lavrova (Sergej, ministar vanjskih poslova, op. a) i glasnogovorniceministarstvavanjskih poslova Zaharove čujemo špekulacije koje, u odnosu na sve informacije koje mi imamo, nemaju nikakvo utemeljenje. Ono što mogu reći je da smo prije nešto manje od mjesec od jedne od naših sigurnosnih agencija dobili podatak da dva državljanina Bosne i Hercegovine učestvuju u ratu u Ukrajini, jedan na strani ruskih, drugi na strani ukrajinskih snaga. To je ono čime mi za sada raspolažemo.
Izetbegović ide u Bruxelles
Bakir Izetbegović ipak putuje u Bruxelles, gdje će 6. jula, uz posredovanje Olivera Varhelyija, imati sastanke sa liderima HDZA i SNSD-A. Tema će, prema saznanjima Istrage, biti izmjene Izbornog zakona BIH. Izetbegović je prije tri dana odbacio Varhelyijev poziv, ali se naknadno predomislio.
Član Predsjedništva BIH Željko Komšić smatra da Izetbegović, prihvatajući ovaj poziv, čini veliku grešku. Dodao je kako i Izetbegović zna da od Varheljyija ne može očekivati ništa dobro, te da od ovog sastanka neće biti koristi.
Imamo pritisak u smislu da kontakt-tačku s EUROPOL-OM treba definirati sa stanovišta prava, logistike i tehničkih aspekata a da to ne liči na formiranje nove institucije
Milanovićeva ideja
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović, nakon samita NATO-A u Madridu, istupio je sa još jednom “briljatnom” idejom. On bi, naime, sada određivao čime Sjedinjene Države treba da se bave u BIH, a čime ne.
- Izborni zakon nije tema koju će uređivati Amerika, i ne treba. Vrijeme je da se maknu iz BIH. Europa da, izjavio je Milanović.
Dodao je kako je na samitu govorio “mrvicu oštrije” nego što su prenijeli mediji, u smislu “hrvatskog oslobađanja BIH”. Međutim, istakao je, u vezi sa Izbornim zakonom BIH nije mogao učiniti ništa.
Arnautović s Vilićem
Na inicijativu CIK-A BIH, o sigurnosnom aspektu provedbe općih izbora 2022. u BIH razgovarano je na sastanku predsjednika CIK-A BIH Suada Arnautovića s direktorom Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BIH Mirsadom Vilićem. CIKBIH je od sigurnosnih agencija u BIH zatražio podršku u osiguranju objekata i izbornih aktivnosti. Arnautović je zahvalio Viliću na promptnoj reakciji i pokazanoj spremnosti da Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BIH poduzme sve radnje iz svoje nadležnosti u vezi sa sigurnošću izbornog procesa u BIH, saopćeno je iz CIK-A.