Breskve su idealno voće, naročito
Mineral kalij pomaže u otklanjanju mišićnih grčeva i općeg umora koji su česta pojava tijekom trudnoće. Vitamin C doprinosi zdravom razvoju
Dmjeseci, anas ćemo pričati o voću u kojem možemo uživati samotijekomvrućihljetnih
breskvama. Iako ihnevolimdržatiurukama zbog njihove baršunaste, mekane kore prekrivene dlačicama, pa sam skloniji nektarinama, moram priznati da su mi breskve ipak ukusnije.
Osam besmrtnika
Ne koristimo ih često u kulinarstvu, alirealnomiuregionuinačenismopoznati kao ljubitelji voća u slanim jelima pa to i nije neko čudo. Sezona im je toliko kratka, a cijena visoka, da nam i ne pada na pamet još ih i kuhati kao, recimo, šljive ili jabuke.
Breskvama, lat. Prunus persica, u Antici su kao i marelicama, lat. Prunus armeniaca, pogrešno odredili mjesto podrijetlavjerujućidapotičuspodručja iz kojeg su došle na teritorij stare Grčke, jedne iz Perzije, a druge iz Armenije, a objesuprvotnokultiviziranenateritorijudanašnjekine.najstarijifosilniostaci breskve iz perioda od prije 2,6 miliona god. pronađeni su u kineskoj provinciji Yunan, u okolini grada Kunminga, i ta je vrsta dobila ime Prunus kunmigensis, ali više ne postoji. Dokazano je da su breskve uzgajane na području današnje kineske provincije Zhejiang u okolini grada Hangzhoua u plodnim ravnicama treće najveće svjetske rijeke Jangze, u periodu njihovog mlađeg
Breskve sadrže vrlo malo kalorija pa su odlična namirnica za zdravo mršavljenje. Klorogenska kiselina, spoj prisutan u nekim vrstama voća i povrća, pa i u breskvi, pospješuje sagorijevanje nagomilanih masnoća u tijelu i tako doprinosi mršavljenju. Vlakna iz ovih ukusnih plodova, osim što pružaju osjećaj sitosti, doprinose i regulaciji razine šećera u krvi te tako sprečavaju nastanak masnih naslaga. Vitamin C igra važnu ulogu u formiranju kolagena, proteina čiji se nedostatak posebno negativno odražava na koži. Ovaj vitamin, ako se konzumira u prirodnom obliku, putem cjelovitih namirnica, ili ako se nanosi na kožu lokalno, može smanjiti bore, prevenirati oštećenja kože uzrokovana suncem te općenito
Breskva se sadi na početku proljeća ili kasnije u jesen. Uvjeti sadnje su isti kao kod badema i marelica i treba imati na umu da im ne odgovara zadržavanje vode u predjelu korijena jer može smetati pravilnom razvoju. Južni ili jugozapadni položaji se u proljetnim mjesecima lakše zagrijavaju pa potiču ranije buđenje vegetacije. To nije uvijek najbolja opcija jer tako rano propupalim voćkama može naštetiti proljetni mraz. Stoga, ako planirate saditi breskvu u području gdje su česti mrazevi, odaberite sjevernu stranu. Voćke koje se uzgajaju na mjestima usmjerenima prema zapadu dozret će ranije, što znači da takvim plodovima možete postići bolju cijenu na tržištu. kamenog doba prije nekih 8.000 god. i prvo su se preko Koreje proširile u Japan, tijekom razdoblja Jomon, prije 6.500 god.
Kodkineza,korejacaijapanacabreskve su toliko povezane s tradicijom, umjetnošću, religijom i folklorom da možemo reći da ih u pravom smislu riječiobožavaju.smatrasedadajudugovječnost jer legenda “Breskve besmrtnosti” govori o tome kako su njihovih 8 Besmrtnikauživaliuplodovimabreskvi i najčešće ih prikazuju u kombinaciji s jelenima i ždralovima, također simbolimadugovječnosti.unašojkulturinajvažnijim cvijetom Dalekog istoka smatra se trešnja, ali kod njih su to šljiva i upravobreskva.drevnikinezivjerovali poboljšati cjelokupnu strukturu kože. Vitamin E prisutan u ovom voću štiti i hidratizira kožu te doprinosi njezinom oporavku od oštećenja uzrokovanih djelovanjem slobodnih radikala. Vitamin A također vlaži kožu, poboljšava njezinu teksturu, usporava znakove starenja i doprinosi svježem i zdravom izgledu kože. Fosfor brine o normalnom funkcioniranju stanica i tkiva, a posebno je značajan za očuvanje zdravlja kostiju i zubi.
Imajte na umu da breskve nastavljaju zriti i nakon branja, ali im neće porasti količina šećera u soku. Kako bi vam ranije ubrani plodovi dozreli kod kuće, stavite ih u papirnate vrećice, čime ćete održati odgovarajuću količinu vlage. Takve breskve možete čuvati u hladnjaku i 10-ak dana. su da breskva ima više vitalnosti od bilo kojeg drugog drveća jer se njezini cvjetovi pojavljuju prije nego lišće nikne. U ranim dinastijama dvorski čarobnjaci su nosili štap od drveta breskve kako bi se zaštitili od zla. U novogodišnjoj noći grane breskve su se stavljale na vrata kako bi kuću zaštitile od zla i obezbijedile mir i dobro.
Slike i imena bogova vrata i kapija, Šenšu i Julu, bili su ugravirani na drvu breskveipostavljaninasvakućnavrata, dvorišne i gradske kapije kako bi zaštitili stanovnike od zla tijekom dinastije Han. Tijekom ceremonija su se ispaljivale strijele, na sve 4 strane svijeta, iz lukova napravljenih od breskvinog drveta, kako bi se rastjeralo zlo, a izrezbarenekošticebreskveslužilesukaoamajlije za zaštitu života, sigurnosti i zdravlja. Štapići od breskvinog drveta i danas se koriste u mnogim ceremonijama i važno su sredstvo egzorcizma u Kini.
U kineskoj tradicionalnoj medicini sjemenke breskve se i danas koriste za sprečavanje nastanka krvnih ugrušaka,suzbijanjeupalateliječenjealergija. U svim klasičnim djelima kineske i japanskeumjetnostibreskvesespominju zbog njihova simboličkog značenja. U Kinijenajpoznatija“medenanektarna šangajska breskva” koja je bila ključna komponenta agrarne ekonomije područjanakojemsedanasnalazimoderni Šangaj.breskvesubilekamentemeljac povrtne ekonomije Šangaja, ali su skoro nestale jer je današnji grad izgrađen na nekadašnjim nasadima breskvi, ali se uzgoj ponovno obnavlja.
Japanci ih jako vole i uspjeli su kultiviziratinajslađebreskvenasvijetu,naše imaju 8% šećera, najviše do 11%, dok trenutnarekorderkapoguinnnessovoj knjizirekordasa22,2%rasteukenechiki u Japanu. U Indiji su se breskve prvi put pojavile prije oko 3.700 god. tijekom razdoblja harapanske civilizacije i od
U vrijeme zimskog mirovanja breskva može podnijeti temperature do -24ºc. No, u trenucima kada se razvijaju pupovi, cvjetovi i plodovi, breskvi mogu naštetiti već one od 0 do - 5ºc. Posebno je opasno ako tijekom siječnja i veljače temperatura bude nešto viša od uobičajene jer se voćka počne buditi iz stanja mirovanja. Počinju se pojavljivati pupovi, aktiviraju se biljni sokovi i cvatnja počinje ranije. No, ako već u vrijeme cvatnje ponovo temperature počinju padati, što je i očekivano za taj dio godine, može doći do velike štete na breskvi, pa i do smrti stabla. Breskve se beru ručno i prilikom berbe treba biti vrlo oprezan jer i manje nagnječenje i oštećenje plodova može uzrokovati njihovo brzo propadanje. tamo su preko Perzije u 3. st. pr. n. e. stigle u staru Grčku. Moguće je da ih je vojska Aleksandra Velikog donijela nakon osvajanja Perzije, ali moguće je i da su stigle trgovačkim putevima. U svakom slučaju, Rimljani su ih u 1. st. n. e. uvelike uzgajali i najstariji prikazi su pronađeni u iskopinama Herkulaneuma sačuvanim ispod pepela Vezuva. Zanimljivo je da su se uzgajale u svim rimskim provincijama u kojima je klima to dozvoljavala i poslije pada carstva sve do 6. st. i onda iz nepoznatog razloga proizvodnja propada i nestajeskoro300god.dokarolinškerenesanse u 9. st. kada Karlo Veliki na područjucijelogsvogcarstvaupoznatom Kapitulariju regulira, između ostalog, i uzgoj različitih poljoprivrednih vrsta.
Arapi su ih uvezli u Španjolsku u 12. st, Španjolci ih prenose u Centralnu Ameriku u 16. st, a u Francuskoj i Engleskoj postaju popularne tek u 17. st. pa tek tada dolaze i u sjevernoameričke kolonije, ali američki farmeri nisu započelikomercijalnuproizvodnjusve do 19. stoljeća i danas se najviše uzgajaju u Džordžiji koja se naziva i država breskvi. Tijekom renesanse mnogi su slikari simbolično koristili breskvu za predstavljanje srca, a list pričvršćen za voće kao simbol za jezik, implicirajući tako govorenje istine iz srca; zrela breskvajetakođerbilasimbolkojijeimplicirao stanje dobrog zdravlja.
Nektarine, lat. Prunus persica var. Nucipersica, genetska su mutacija prave breskve i razlikuju se samo po tome što imaju glatku kožu, ali iz genetske perspektive gotovo su identične.stablailistoviimizgledajupotpuno isto. Uzgojene su prije 4.000 god. u Kini na plantažama običnih breskvi gdje su poljoprivrednici selekcijom stvorili ovu voćku. I danas se dešava da na stablu breskve izraste nektarina. Put širenja im je bio jednak kao i breskvama.
Ova tehnika nije uvijek preporučljiva, jer oni sa pigmentom mogu ostaviti trag
Danasseusvijetuproizvedeoko25miliona tona breskvi i nektarina i najveći proizvođač je Kina sa oko 65% ukupne svjetske proizvodnje, a slijede ju Italija, Grčka, Španjolska i Turska.
Breskvama, lat. Prunus persica, najbliži je srodnik badem, lat. Prunus amygdalus, a obje biljke, kao i šljive, marelice, trešnje i višnje, spadaju u rod šljiva, lat. Prunus, koji je dobio ime po grčkom nazivu za stablo šljive, grč. proumnonu, a oni svi zajedno čine potporodicu Amygdaloideae, koja je dobila ime po bademu, unutar porodice ružovki, lat. Rosaceae. Mi sve pripadnike ove potporodice nazivamo koštunjičavo voće, osim što bademe iz tehnološkihrazlogasmještamomeđuorašaste plodove.
Breskve su doista zahvalno drvo i nisu teške za uzgoj, počinju davati plod već3godinenakonsadnje,apunurodnost postižu u 5-6 god. i rađaju narednih12godina.stablomoženarasti5-10 m,štojesuperakoihuzgajatedabivam uljepšale dvorište, ali ako ih planirate brati, onda ih je praktičnije orezivati na visinu od 4 m. Listovi su dugi oko 15cm,acvjetovičarobni,ružičasti,promjera oko 3 cm i često se nalaze u paru. Postoji jako puno sorti breskve, ali najčešća podjela je na kalanke, kojima se lako odvoji koštica i durancije, kojima je teško odvojiti košticu. Kod nas je na pijacama česta i vinogradska breskva, lat. Prunus persica vulgaris, ali ju nikada nećete naći u dućanima, a meni su super i stvarno su najbolje za pripremu džemova.
Nektarine sam vam spomenuo, ali nisampeacherine-pičerinekojesunoviji hibrid, sazrijevaju prije nektarina i breskvi, veće su od obje, ali sličnije breskvama, pogrešno se smatra da su mješanci između ove dvije vrsta, ali to nije točno jer se one ne mogu ukrštati. Najvjerovatnije su se pojavile kao i nektarine, slučajno, kao genetska mutacija. Vrsta koju ja najmanje volim su pljosnate breskve, lat. Prunus persica var. Platycarpa, koje najranije sazrijevaju jer su otporne na mraz, ali su najvodenastije i najteže im se odvaja koštica.
Na 100 g breskve dobijemo oko 40 kcal, a građena je od 89% vode, 1% bjelančevina, zanemarive količine masti te 9,5% ugljikohidrata, od kojih su 1,5 vlakna i ostatak šećeri. Bogata je mikronutrijentima i od vitamina najviše ima C vitamina, E i K te skoro pa sve vitamine B kompleksa. Od minerala tu su željezo, magnezij, fosfor, kalcij, kalij i cink, no najviše ju cijenimo zbog velike količine beta karotena koji je uočljiv po narančastoj boji. Nektarine ga imaju još i više, ali imaju manje vitamina C i malo su kaloričnije.
Visok udio antioksidansa sadržan u breskvama i nektarinama jača imunitet i povećava obrambenu sposobnost organizma. Izrazito su vodenasto voće i hidratacija je jedna od njihovih osnovnih prednosti. Kao izvrstan izvor vitamina C, breskva može pomoći u borbi protiv djelovanja slobodnih radikala koji su poznati uzročnici malignih oboljenja. Vlakna iz svih vrsta voća i povrća, pa tako i iz breskve, također se povezuju sa smanjenim rizikom od raka, osobito raka debelog crijeva. Vlakna su naš saveznik u održavanju zdravlja probavnog sustava. Vlakna iz breskvi doprinose dobrom radu crijeva, potiču njihovo pražnjenje i suzbijaju probleme poput gastritisa, konstipacije i čira.
Zdravlje očiju
Vlakna, kalij, vitamin C i kolin iz bresaka doprinose očuvanju zdravlja srca. Flavonoidi sadržani u breskvama i nektarinama smanjuju rizik od razvoja ateroskleroze.
Prisustvo magnezija u breskvi smiruje živčani sustav, opušta mišiće, ublažava nemir i tjeskobu te prevenira stres i depresiju. Brojna istraživanja su pokazala da unos hrane bogate kombinacijom magnezija i vitamina B kompleksa ima povoljne učinke u liječenju hiperaktivnog poremećaja kod djece. Ayurvedska medicina također breskvu smatra korisnom terapijom za uravnoteženje živčanog sustava. Beta karoten je odgovoran za zdravlje očiju, a breskve sadrže veliku količinu tog antioksidansa. Pigmenti lutein i zeaksantin, obilno prisutni u plodovima nektarine, imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja očiju. Znanstvena istraživanja su pokazala da adekvatan unos luteina kod djece u razvoju doprinosi formiranju zdravog i normalnog vidnog sustava.
Zbog prisutnosti širokog raspona vitamina i minerala, breskva je izvrsna namirnica za trudnice. Mineral kalij pomaže u otklanjanju mišićnih grčeva i općeg umora koji su česta pojava tijekom trudnoće. Vitamin C doprinosi zdravom razvoju kostiju, zubi, kože, mišića i krvnih žila bebe. On također pomaže u apsorpciji željeza, što je izuzetno važno za vrijeme trudnoće. Folati prisutni u breskvi potiču pravilan razvoj srca, mozga i lubanje fetusa te pomažu u sprečavanju defekata neuralne cijevi.
Ljeti se transformiramo u minimalistice koje žele putovati s malo prtljaga, a da nam ne treba neseser koji zauzima pola kofera, pokazuju i neki Tiktok makeup trikovi koji demonstriraju kako koristiti ruž kao rumenilo. Skincare rutine od 10 koraka i makeup lookovi koji uključuju još barem toliko proizvoda ne samo da oduzimaju puno dragocjenog vremena već ljeti mogu biti kontraproduktivni, pa na +30 možemo osjetiti kako se slojevi samo tope na licu.
Za idealno uživanje u ljetnim danima i suncu ne treba nam puno. Osim nezaobilazne kreme sa zaštitnim faktorom, kada je šminka u pitanju, bit će dovoljni korektor i ruž (eventualno i maskara).
Ruž je makeup proizvod koji možemo nositi na različite načine. Osim na usnicama, poslužit će kao rumenilo, sjena, a ovisno o boji, čak i bronzer. Ruž kao rumenilo jedan je od najstarijih makeup trikova, pa se odavno koristi tako da se nanosi direktno na obraze. Ipak, ta tehnika nije uvijek preporučljiva, jer ruževi bogati pigmentom mogu ostaviti preintenzivan trag. Umjesto blage zarumenjenosti, dobit ćemo efekt kao da smo zaspale na suncu.
Kako optimalno koristiti ruž u svrhu rumenila, možemo vidjeti na nekim viralnim videima u kojima tiktokerice omiljeni ruž pomiješaju s podlogom kao što je tekući puder ili korektor, pa tu boju nanose na obraze ili kapke. Prednost ove metode jeste što na taj način boja neće biti preintenzivna, pa se može slojevito graditi ukoliko to želimo. Tonovi i podtonovi će biti isti kod ruža i rumenila za ujednačeni makeup look.
Bonus jeste i taj što se korektori i puderi bolje stapaju s kožom, pa će i sam ruž kao rumenilo u toj kombinaciji duže trajati. Za lakše miješanje tekstura, tekući ruž i tekući puder su favoriti onih beauty ljubiteljica koje su ovaj trik već isprobale. No, iz osobnog iskustva mnogi vizažisti mogu reći da će poslužiti i mat i sjajne teksture ruževa u sticku. Kao i sama kremasta rumenila, i ovo se može nanijeti četkicom, ali i prstima, pa će vaša make up torbica za ljeto utoliko biti još lakša.
Za osobe zrelije dobi vizažisti predlažu izbjegavanje tamnih i zagasitih rumenila. Naime, takve nijanse stvaraju efekt još zrelije kože, a to zasigurno nije vaš cilj. Zato obratite pažnju na pravilnu kombinaciju rumenila i sjena i u ovim vrelim mjesecima. Koristite što kvalitetniju šminku za vaš ljetni izgled. Također i što kvalitetnije kozmetičke preparate kojih je sve više.