BIH ima nezavisne tužioce
Zapadnu Evropu, jer su to vrijednosti koje svi volimo da živimo. Zapadni Balkan je uvijek bio dio Evrope i uvijek će biti, jasna je Fajon.
A ministrica Fajon bila je i gošća dnevnika O kanala.
Za doprinos prosperitetu bh. društva, nauci i kulturi nagrađeni ste zlatnom medaljom od Bošnjačkog instituta. Koliko Vam znači ova nagrada i veliko poštovanje koje uživate u BIH?
- Bio je jako poseban dan, imala sam puno dobrih sastanaka, ali ova nagrada je veliko priznanje i odgovornost ne za mene lično, nego i za cijelu Sloveniju. Mi nudimo svu podršku BIH. Jako sam zadovoljna da je BIH dobila status kandidata. To je veliki politički signal. BIH ima budućnost u EU. I u svim razgovorima sam rekla da će Slovenija i dalje pružiti ruku podrške, ali sigurno na svim političarima u BIH je koliko će čvrsto stisnuti ovu ruku. Mi smo tu, mi smo veliki prijatelji BIH i ja se sa zadovoljstvom vraćam u Sloveniju.
Imali ste sastanke sa novim sazivom Predsjedništva i još aktuelnom ministricom vanjskih poslova Biserom Turković. Kakvu saradnju očekujete sa novom strukturom vlasti u BIH i gdje bi ona trebala biti unaprijeđena?
- Očekujemo što je brže moguće formiranje vlasti na svim nivoima. Kad je u pitanju proces proširenja EU na BIH, mi ćemo napraviti neki akcioni plan zajedno. Imamo razmišljanja kako da idemo dalje sa ispunjavanjem 14 političkih prioriteta koje je stavila EK. Bosna
i Hercegovina sada ima veliku priliku da iskoristi ovaj momenat i ja očekujem da će i nove vlasti biti svjesne koliko je velika i teška odgovornost na njima da iskoriste ovu ruku, da ispunjavaju one obaveze koje će na prvom mjestu poboljšati život svih građana.
Spomenuli ste kandidatski status. Šta mislite je li novoizabrana vlast sposobna za četiri godine približiti državu EU, odnosno sljedećem procesu pristupnih pregovora?
- Ne bi bilo iskreno od mene da vlasti koja počinje tek da radi dajem ocjenu. Mogu samo iskreno reći sad postoji dobar momenat. Važna je dinamika i ja se nadam da su svi odgovorni političari u BIH svjesni da je loptica tu u BIH. Očekujem težak, naporan rad, ali imate prijatelje i Slovenija će dati stručnjake koji će pomoći tom procesu reformi, da ubrzamo cijeli postupak.
Moram da Vas pitam i za zahtjev pojedinih europarlamentaraca koji su tražili od EU uvođenje sankcija i suspenziju sredstava protiv Milorada Dodika. Prvenstveno zbog neustavnih poteza. Ima li u Bruxellesu šanse za takvo nešto ako znamo da za donošenje sankcija treba konsenzus?
- Uvijek je, u svakom slučaju, potreban konsenzus. Naravno, ako neke zemlje nisu dovoljno ili nemaju dovoljne političke snage, što je bilo u prošlosti, nećemo pogotovo naći kompromis oko sankcija. Mogu samo da kažem kako sve nacionalističke tenzije ili prijetnje secesijom ili nečim što vodi do mogućih sukoba ili napetosti sigurno u ovo vrijeme nisu dobre. Očekujem da BIH govori jednim jezikom, da bude velika saradnja između svih, jer i EU razgovara sa Bosnom i Hercegovinom kao sa jednom zemljom. Tako i napredak BIH zavisi od toga koliko će političari u državi biti sposobni da rade zajedno za interes svih građana, koji će naravno biti iznad interesa političara.
Prati li zvanični Bruxelles prijetnje upućene Balkanu, prvenstveno Kosovu i BIH, o mogućem izbijanju žarišta na ovim prostorima i šta konkretno može poduzeti?
- Rat u Ukrajini, ruska agresija promijenila je svijet, kao i geopolitičku sliku. Svi vidimo tešku situaciju i naravno da ozbiljno pratimo zabrinjavajuću situaciju i na Kosovu i u BIH, taj uticaj ruske strane, a to sam tokom posjete više puta čula, koji je možda opasan.
Teške reforme
Zbog toga svi političari treba da učine sve za pomirenje i za napredak, za reforme koje su bitne za državu i za evropsku budućnost.
Je li preduslov bilo kakvog napretka BIH, ali i ostalih zemalja koje pretenduju na članstvo u EU, uspostava vladavine prava? Šta očekujete na tom polju, imajući u vidu da na Balkanu kriminalci mnogo bolje sarađuju od političara?
- Vladavina prava je jedan od glavnih uslova na putu BIH prema EU. Građani bi imali nezavisno sudstvo i nezavisne tužioce... Vladavina prava je najvažniji uslov za sve zemlje i to će biti jako teška reforma za BIH, a tu imamo stručnjake koji bi mogli naći neki zajednički put ka napretku.
Susret sa Stoltenbergom
Generalni sekretar NATO-A Jens Stoltenberg sastat će se s članom Predsjedništva BIH Denisom Bećirovićem u ponedjeljak, 16. januara, u sjedištu NATO-A u Bruxellesu, najavljeno je u petak na zvaničnoj stranici NATOA. Bećirović je veliki zagovornik NATO integracija BIH, koji je i ranije isticao da je to savez koji BIH može pružiti sigurnost u izazovnim vremenima, naglašavajući da je potrebno raditi na implementaciji Programa reformi BIH s ciljem prijema BIH u punopravno članstvo. Iz NATO-A je rečeno da nisu predviđene izjave za medije nakon sastanka.
BIH ima budućnost u EU, ali je sigurno na svim političarima u BIH koliko će čvrsto stisnuti ovu ruku, poručuje Fajon
Jačanje saradnje
Predsjedavajuća Predsjedništva BIH Željka Cvijanović razgovarala je u petak u Sarajevu sa ambasadorom Republike Italije u BIH Marcom di Ruzzom o mogućnostima intenziviranja bilateralne saradnje. Cvijanović je istakla da proces pridruživanja EU zahtijeva posvećenost i koordinaciju svih nivoa vlasti, uz puno uvažavanje ustavnih nadležnosti.
Na odvojenom sastanku sa ambasadorom Mađarske u BIH Krisztianom Posaom izrazila je zahvalnost za aktivnu podršku u procesu eurointegracija. Naglašeno je da je potrebno jačati partnerstva u oblastima od obostranog interesa.