Moguće su poplave širom BIH
U naredna tri dana prognozira se vanredno hidrološko stanje, posebno na području gornjeg dijela sliva rijeka Drine, Željeznice, Korane i Gline, gornjeg i srednjeg dijela sliva rijeke Bosne te slivova rijeka Une i Sane. Obavještenje o prognozi vanrednog hidrološkog stanja odnosi se na područje općina u BPK-U Goražde, Unsko-sanskom i Kantonu Sarajevo te na području općine Fojnica, upozoravaju iz Agencije za vodno područje rijeke Save.
Operativni centar Kantonalne uprave Civilne zaštite Kantona Sarajevo izdao je preporuke pravnim i fizičkim licima za preduzimanje preventivnih mjera zaštite i spašavanja od poplava (pripreme adekvatne snage i materijalno-tehničkih sredstava za brzi odgovor na najavljene kišne padavine i jake udare vjetra).
Nakon izdavanja crvenog meteoalarma, Civilna zaštita RS-A je upozorila sve građane i institucije te su organizovana tri centra u Foči, Višegradu i Trebinju. Zamjenica predsjednika Štaba za vanredne situacije Banja Luka Milada Šukalo je nakon sjednice poručila da su sve službe u pripravnosti, ali da je potrebno izdvojiti dodatna sredstva za prevenciju i zaštitu od vremenskih nepogoda. važno da akademske zajednice iz različitih zemalja kvalitetno sarađuju?
- Jako mi je drago, naravno, da sam primljen na prijedlog kolega/ica u ANUBIH. Na neki način to je i priznanje ne samo onome što sam inače u životu radio nego i suradnji kojoj sam bio posvećen sa kolegama/icama, između ostalog iz BIH. Iz te suradnje su se rodile, nadam se, značajne inicijative i postignuti su rezultati. Naravno da se to može dodatno učvrstiti i poboljšati.
Rad profesionalaca
Moj je dojam, mada nisam siguran da je točan, da je ta suradnja, ako govorimo o Hrvatskoj i BIH, još nedovoljna, čak i jako slaba. Naprosto su se neke veze koje su možda nekad postojale, prekinule. Postoje i prelamanja u razmišljanjima o suradnji kroz neke kriterije za koje bih rekao da ne pripadaju akademskoj sferi i to onda, naravno, koči tu suradnju. Postoje, vjerovatno, i objektivni problemi, ali je ključno, kao i uvijek kada je riječ o takvoj vrsti suradnje i povezivanja, ono što je u glavama ljudi, ne toliko ono što su neke materijalne pretpostavke.
Ko god očekuje da će doći do brzog pridruživanja Evropskoj uniji bilo koje zemlje, bilo gdje u Evropi, pa i Bosne i Hercegovine, jednostavno gaji iluzije
i fenomen. Ono što ja vidim kao jednu od zapreka je da se malo izgubio fokus na strukama, profesijama, na važnosti struka za napredak. Tu su brojne struke doživjele neku vrstu stagnacije, koja onda onemogućava ili otežava ovakve složene procese. Ovdje treba puno više od političke posvećenosti. Ona je, naravno važna, ali puno više treba strpljivog, svakodnevnog i, čak mislim, mukotrpnog rada vrhunskih profesionalaca. Dakle, ne ljudi koji imaju diplome u rukama, nego ljudi koji su doista vrhunski profesionalci u svojim strukama, da bi se taj proces vodio nekom normalnom brzinom. Normalna brzina je vrlo spora. Nema tu
- Što se tiče zadnje ocjene, rekao bih da ona nije sasvim utemeljena. Vraćam se tezi da pojedini političari možda ponekad ne reflektiraju ono što je većinsko ili apsolutno većinsko stajalište neke druge zemlje, u ovom slučaju Hrvatske. Ne bih tome pridavao toliku pažnju. Ono što mislim da je sa gledišta naše suradnje, suradnje Hrvatske i BIH, jako važno, jeste suradnja i ne samo akademske zajednice sa akademskom zajednicom nego HAZU-A sa institucijama BIH koje će biti odgovorne ili su odgovorne za pridruživanje EU. Isto kao i suradnja hrvatskih sa bh. institucijama.
Reforma javne uprave jedan je od ključnih prioriteta koji su postavljeni pred našu zemlju. Kako se Hrvatska uspjela izboriti sa reformama i kakav savjet biste dali BIH, od čega uopće trebamo krenuti? Kako riješiti problem pravosuđa i korupcije sa kojima smo suočeni?
- Ni kod nas nije situacija bila jednostavna. U Hrvatskoj imamo još i danas u pogledu te javne percepcije stanja u javnoj upravi situaciju koja nije bajna, ali kada ja kao čovjek koji se bavim tim područjem pogledam