Ostavština čuvara bosanskog jezika
Naučni skup u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture Preporod bio je posvećen velikoj ličnosti i životnom djelu jednog od naših najznačajnijih književnika - Aliji Isakoviću
Učesnici naučnog skupa o temi “Neminovnosti: Aliji Isakoviću u čast”, koji je održan u Sarajevu u organizaciji BZK-A Preporod, iznova su skrenuli pažnju na Isakovićevo višestruko značajno književno djelo, na njegov ustrajni i historijski važni rad na očuvanju te afirmaciji jezičkog i književnog naslijeđa oblikovanog na bosanskom jeziku. Eminentni profesori i akademici podsjetili su na njegov pripovjedački, romaneskni, dramski, putopisni, esejistički, antologičarski, urednički i ukupni kulturni opus i doprinos, teme vezane za život i djelo Alije Isakovića.
Predsjednik BZK-A Preporod Sanjin Kodrić kazao je da su afirmacija bosanskog jezika, bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti za Isakovića bili nerazdvojni procesi, a kroz književnu praksu bilo je moguće lakše skrenuti pažnju na suštinska pitanja jezika.
- Isaković je dao jedan od fundamentalnih doprinosa okončanju višedesetljetnog procesa priznavanja i negiranja bosanskog jezika te bošnjačke i bh. književnosti. Tako je postao jedna od središnjih figura savremene kako lingvističke, tako i književno-naučne bosnistike, istakao je Kodrić.
Jedan od vrhunaca njegova puta prema afirmiranju bosanskog jezika je i Rječnik karakteristične leksike o bosanskom jeziku iz 1992. To je, podsjeća
Kodrić, prvi savremeni rječnik bosanskog jezika kao takvog. U predgovoru “Slovo o bosanskom jeziku” Isaković, između ostalog, piše: “Bosanski jezik nije nastao ni u okrilju srpskog, ni u okrilju hrvatskog jezika, nije njihova izvedenica, već jedna od objektivnih naporednosti”.
Posebno interesovanje za avangardnu dramu Alije Isakoviće pokazala je profesorica Filozofskog fakulteta u Sarajevu Almedina Čengić, koja je podsjetila na prvi antologijski izbor muslimanske književnosti “Biserje” objavljen 1972. U Hercegovini, pojasnila je, biser ima posebno značenje - đurđevak, cvijet koji je specifičan, simbolizira rađanje proljeća, dok u jednoj varijanti bosanskog jezika ima naziv “biserdžik”.
- To je zanimljiv segment onoga što možemo prepoznati u Isakovićevoj zbirci “Biserje” - ne biseri, ne niska, nego biserje. To ima alegoričan naziv u odnosu na blještavost Hercegovine koja pod kapima vode dobiva jedan drugi oblik, drugi smisao i stalno je prostorom istraživanja i tradicije i umjetnosti, historije na jedan specifičan način, istakla je Čengić.
Uz sve ostale aktivnosti, kako je kazala profesorica Dijana Hadžizukić, Alija Isaković je iznad svega bio izuzetan pripovjedač. Njegovi romani, a pogotovu njegove pripovijetke, pripadaju sferi bošnjačke i bosanskohercegovačke pripovijetke koju nazivamo avangardnom i modernom.
O književnom doprinosu Alije Isakovića govorili su i profesori Uzeir Bavčić, Hadžem Hajdarević, Enes Kujundžić, Sanja Merzić, Alen Kalajdžija, Alija Pirić i drugi. Naučni skup posvećen Aliji Isakoviću organiziran je u povodu 120. godišnjice osnivanja BZK-A Preporod, najstarije i temeljne organizacije kulture Bošnjaka.
Uz sve ostale aktivnosti, kako je kazala profesorica Dijana Hadžizukić, Alija Isaković je iznad svega bio izuzetan pripovjedač