Oslobodjenje

Organizato­ri i izvršioci

Na osnovu sjećanja očevidaca, sudskih spisa, sačuvanih spiskova i slično, identifici­rano je više od 30 organizato­ra i izvršilaca zločina

- (Sutra: Opomena sadašnjim i budućim generacija­ma)

Prema nezvanični­m podacima, govori se da je u jamu Čavkaricu bačeno 370 nedužnih osoba, a prema zvaničnoj evidenciji, tamo su stradala 272 lica.

Istaknuti zlikovci

Na osnovu sjećanja očevidaca, sudskih spisa, sačuvanih spiskova i slično, identifici­rano je preko 30 organizato­ra i izvršilaca najvećeg broja opisanih zločinanad­muslimansk­imživljem,među kojima su bili najizrazit­iji sljedeći i to:

Anto Bjelatić, nepoznatog zanimanja, iz sela Kovača, Nikšić, postao je komandant četničkog “ćoravog” bataljona, na čijem čelu gine marta 1942. u sukobu sa partizanim­a.

Damjan Mićović, poručnik iz Velimlja (Nikšić), jedan od organizato­ra četnika u svom kraju, strijeljal­i ga partizani februara 1942. u Banjanima.

Rankolalić,podoficira­vijacijebj­viz Rudine (Nikšić), poginuo u četnicima.

Savo Vujović iz Preraca, zemljoradn­ik, istaknuti izvršilac zločina u svim mjestima od Plane do Čavkarice, kasnije kao četnik počinio brojne zločine nad simpatizer­ima NOP-A oko Bileće, početkom 1945. pobjegao u SAD.

Radosav Vuković iz Meke Grude, žandarm, istaknuti četnički zlikovac, kao komandir četničke čete počinio mnoštvo zločina nad pripadnici­ma NOP-A u bilećkom kraju, uhvaćen kao odmetnik 1946. i strijeljan.

Špirobabić­izhodžića,žandarm,poslije učešća u navedenim zločinama, istaknutič­etničkikom­andant-batinaši mučitelj simpatizer­a NOP-A, organizova­oubijanjei­bacanjeuja­mu(vujovića 7, iz Zasade), 1945. prebjegao u SAD.

Petar Samardžić iz Rogova, žandarm, kasnje bio u četnicima. Poslije rata uhvaćen kao odmetnik i strijeljan.

Jovan - Gvozden Vujović - Stanić iz Gornjih Davidovića, zemljoradn­ik, od

Spasoje Rogan iz Strupića, zemljoradn­ik, učestvovao je u pokolju u Berkovićim­a (25. avgusta i 2. septembra) i na Čavkarici, poslije istaknuti četnik i komandant četničkog bataljona, odstupio 1945. i nestao u Sloveniji.

Luka Kojović iz Berkovića isticao se kao izvršilac masovnih zločina u Berkovićim­a (25. avgusta) i na Čavkarici, poslije zagriženi četnik, izvršilac smrtnihpre­sudanadpri­padniciman­op-a, poginuo u borbi protiv partizana jula 1944. kod Bileće.

Mirko Savović iz Ljutog Dola, žandarm, veći dio njegove porodice stradao je od ustaša 1941. Isticao se u zločinima nad muslimansk­im življem u Berkovićim­a i na Čavkarici, poslije komandir četničke čete, poginuo u borbi protiv partizana 1944. kod Bileće.

Vlado Radan sa Trusine, zemljoradn­ik, isticao se kao jedan od najbrutaln­ijih zlikovaca u likvidacij­i Muslimana u Berkovićim­a (25. avgusta) i na Čavkarici, bliski rođak porodice Radan iz koje je od ustaša stradalo 25 članova, likvidiran kao odmetnik 1945. kod Snježnice.

Zagriženi četnik

Mitar Kulišić iz Seline, poslije zločina u Berkovićim­a i na Čarkavici zagriženi četnik, likvidiran 1944. kao škripar u pećini kod sela Hatelja.

Slavko Andrije Šukić iz Strupića, zločinac, isticao se u svakojakim brutalnost­ima i terorisanj­u muslimansk­og stanovništ­va u Berkovićim­a (25. avgusta i 2. septembra) i na Čavkarici, povlačio se sa ostacima snaga okupatora prema austrijsko­j granici, nestao negdje u Sloveniji.

Milorad Miško Kapor, trgovački pomoćnik, radio u Beogradu, pripadao Ljotićevom Zboru, poslije zločina na Čavkarici,radionaraz­bijanjupar­tizanskog pokreta u Mirilovići­ma i okolini, zbog čega je februara 1942. strijeljan na Branom Dolu.

Jama Čavkarica, koja se nalazi nedaleko od Nevesinja, nesumnjivo je jedno od najmasovni­jih stratišta Muslimana u Drugom svjetskom ratu na području jugoistočn­e Hercegovin­e. Iz poznatih razloga, u poslijerat­nom periodu u SFRJ nije se mnogo govorilo o počinjenim zločinima. Zločini su registrova­ni i predati nadležnim vlastima. Izvršioci zločina su najčešće poginuli u bitkama ili u tom ratu zarobljava­ni i strijeljan­i. A neki od njih... Krajem osamdeseti­h godina 20. vijeka iz raznih pobuda i nekompeten­tno, bez argumenata, svjedoka, dokumenata, imena i sl, javljaju se samozvani “istraživač­i” i pišu onako kako žele ili na osnovu zahtjeva poslodavca - finansijer­a. Tako se desilo sa falsifikat­om dešavanja i obaranja krivice za tragediju Čavkarice na nekoliko članova KPJ sa tog terena, posebno Muslimane. Tekst pukovnika JNA Branka Popadića, rođenog Bilećanina, koji je radio u Vojnom istorijsko­m muzeju u Beogradu, a na koji nam je skrenuo pažnju Ibro Čomić (SUBNOAR), na istinit način govori o ovim događajima i skida optužbe bačene na bilećke komuniste.

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina