Uz manje svjedoka brže do presude
Na početku dvodnevne sjednice VSTV-A BIH formirana je Disciplinska komisija za utvrđivanje činjenica u vezi sa povredama dužnosti člana ovog tijela
Prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine formirana je Disciplinska komisija za utvrđivanje činjenica u vezi sa povredama dužnosti člana Vijeća. Pojašnjeno je da za sada nema nikakve povrede te da je ovo formalna odluka.
Praktično rješenje
- Drago mi je što je ova komisija formirana, ne zbog toga što sam za to da ljudi budu kažnjeni, već sam za to da svi moramo ponijeti i dio odgovornosti. Tu sam već četvrtu godinu i bila sam u situaciji da vidim da se član Vijeća ne javlja nikome tri mjeseca i nikome ništa, dođe da radi, niko ga ne poziva na odgovornost. Drago mi je što će se ovime raditi na osjećaju odgovornosti članova Vijeća,
a ne da se osjećaju kao neprikosnoveni, da mogu postupati suprotno zakonu i Poslovniku, rekla je Jadranka Stanišić, članica Vijeća.
Osvrnuli su se članovi Vijeća i na održane konferencije predsjednika sudova i glavnih tužilaca, na kojima je, između ostalog, rečeno da je potrebno poduzeti sve neophodne mjere kako bi se prioritetno rješavali preostali predmeti ratnih zločina. Glavni tužioci su ohrabreni da iskoriste sve mogućnosti unapređenja saradnje sa agencijama za provođenje zakona u procesuiranju predmeta korupcije i organizovanog kriminala.
- Pojedinci koriste konferencije za ličnu promociju. Želi svako da naglasi ono što je uradio, razumijem, ali na taj način se ide od problema kojih mi zaista imamo i koje na tim konferencijama treba iznijeti i obraditi, rekao je Saša Sarajlić, član Vijeća.
Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV-A BIH, ističe da je dosta toga rečeno i na jednoj i na drugoj konferenciji, te da to sve treba suštinski razmotriti.
- Ukazali su i na to što se u postupku imenovanja i napredovanja nosilaca pravosudnih funkcija ne koristi odredba koja kaže da se u tom postupku može zatražiti mišljenje glavnih tužilaca i predsjednika drugostepenih sudova o kandidatima koji su aplicirali. Vijeće je svjesno te mogućnosti i smatra je pozitivnom, ali nije to baš tako jednostavno. Tražimo praktično rješenje, rekao je.
Kada se radi o predmetima ratnih zločina, kaže Lagumdžija, pred Tužilaštvom i Sudom BIH ostali su najsloženiji, najveći predmeti, a “kamo sreće da su i ranije manje složeni predmeti spušteni na niže sudove i tužilaštva”.
- Pomenuli ste Dobrovoljačku, ranije sam govorio o predmetu Dudaković i drugi, tu je situacija još složenija, petsto svjedoka. Sa koliko će svjedoka tužioci ići, Vijeće na to ne može uticati. Ranije sam rekao da bi taj broj, prema mojoj procjeni kao sudije koji je dugo radio ove predmete, trebao biti manji. Nema potrebe ići sa 50 svjedoka na iste okolnosti, govori Lagumdžija ukazujući na dinamiku odvijanja suđenja.
Radit će se na osjećaju odgovornosti članova VSTV-A BIH, a ne da misle kako su neprikosnoveni, ističe Stanišić
Pritvor do odluke
- Dugo to traje, Vijeće je već izradilo niz smjernica koje se odnose na ubrzanje procesa, procesnu disciplinu. Mislim da tužilaštva moraju krenuti sa manjim brojem svjedoka, ne ograničavam ih u dokazivanju, ali bi takvim pristupom išli brže ka okončanju suđenja, smatra.
Osvrnuo se i na osuđene ratne zločince koji su utočište našli izvan naše zemlje.
- S obzirom na to da određeni broj osuđenih pobjegne preko granice, tamo su bezbjedni, na molbe za izručenje nema pozitivnog odgovora, način da se to riješi je da se prilikom izricanja prvostepene presude za one koji su osuđeni odredi pritvor koji može trajati do donošenja drugostepene presude i traženje priznavanja presuda od tih država u kojim osuđeni borave, kaže.