I prioritet
Ovaj projekt je osmislio Miroslav Landeka, dopredsjednik HKD-A Napredak, u saradnji sa Miroslavom Palametom, a dizajn je radio Miro Raguž.
- Cilj ovog projekta je da afirmira internacionalnu i prekograničnu suradnju, kulturnu povezanost, promovira zajedničku kulturnu baštinu te ima za cilj osnažiti i potaknuti daljnju zajedničku suradnju, kazao je Landeka.
- Biti na popisu svjetske baštine UNESCO-A od velike je važnosti i to trebamo stalno isticati i s tim upoznavati javnost, posebno mlade koje je potrebno educirati o baštini i potrebi njezina očuvanja. Kroz ovu izložbu koja put počinje iz Fojnice želimo popularizirati stećke i približiti ih građanima BIH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije na čijem području se ovi srednjovjekovni nadgrobni spomenici, podizani između 12. i 16. stoljeća, mogu pronaći, dodao je Landeka.
O izložbi je govorio povjesničar i arheolog Ante Vujnović, direktor Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BIH.
Stećci su vrijedno kulturno bogatstvo koje je kao takve prepoznao i UNESCO pa su oni 2016. upisani na listu svjetske baštine
- Stećci su vrijedno kulturno bogatstvo koje je kao takve prepoznao i UNESCO pa su oni 2016. upisani na listu svjetske baštine, i to nekropole iz BIH, Hrvatske Srbije i Crne Gore. U BIH ih ima najviše. Službeno je u
BIH evidentirano oko 60.000 stećaka, ali to nije konačni broj i ima ih puno više. Izvjestan broj stećaka je uništen, a takvo ponašanje je za svaku osudu. Nastojimo podizati svijest o potrebi njihovog očuvanja za sadašnje i buduće generacije, kazao je Vujnović.
- Naša obveza je brinuti i o stećcima kako bismo ovo iznimno kulturno blago mogli ostaviti i budućim naraštajima. Naravno, imamo i svijetlih primjera da se nekropole uređuju i organiziraju posjeti s ciljem njihove promocije i zaštite. Takav primjer imate i ovdje u središnjoj Bosni, a u pitanju je nekropola Maculje u Novom Travniku. Jedan od boljih primjera brige lokalne zajednice za baštinu je, recimo, nekropola Maculje u Novom Travniku, poručio je Vujnović.
Izložba je otvorena do 8. maja.
Orijentalna zbirka Historijskog arhiva Sarajevo ulazi među najznačajnije zbirke orijentalne arhivske građe u jugoistočnoj Evropi, a broji preko 14.000 arhivskih jedinica. Obuhvata rukopise, dokumente i štampana djela na osmanskom, arapskom, perzijskom i bosanskom jeziku nastale u periodu osmanske i austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini (1463-1918).
- Predstavljamo najnoviju izložbu “Tumač prošlosti”, koja će obogatiti kako našu izložbenu djelatnost, tako i proširiti znanje svih onih koji uspiju pogledati pripremljeni materijal. Ovom prilikom u saradnji sa koje su ga pratile usljed nedostatka stručnih kadrova, odgovarajućeg smještajnog prostora i finansiranja, uspio je prikupiti, obraditi i zaštititi veliku količinu dragocjene arhivske građe.
- Najizazovnije je svakako bilo vrijeme opsade Sarajeva, ali je Arhiv odolio i tim događajima i uspio sačuvati svoj fond u cijelosti, naglasila je Džigal-berkovac.
Historijski arhiv Sarajevo dvostruki je dobitnik Šestoaprilske nagrade, a trećina fondova i zbirki, kao i dio bibliotečke građe, proglašeni su nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.