U bez SDA, ali ne i Travnik
organe stranke ranije je odlučeno da u budućoj Vladi premijera treba dobiti Travnik, a ministarstva Bugojno, Vitez i Gornji Vakuf.
Kandidat za premijera je Tahir Lendo, koji je tu poziciju obnašao uspješno u prethodnom periodu, a kandidat za ministra iz Bugojna Amir Šečibović. Vitez i Gornji Vakuf još nisu zvanično odredili kandidate, ali je izvjesno da bi to iz SDA Viteza mogao biti Advan Akeljić, bivši načelnik i savjetnik potpredsjednice FBIH, a iz SDA Gornjeg Vakufa Sedžad Milanović.
Saznajemo da će i u HDZ-U BIH biti promjena među kandidatima za ministre u novom sazivu Vlade. Izvjesno je da će izmjene biti u resoru pravosuđa i uprave. Radi se o poziciji koja pripada kandidatu iz reda srpskog naroda. Zoran Marković je imenovan u prošlom sazivu na prijedlog HDZ-A i uz saglasnost SDA. Takva je bila praksa i u prethodnim sazivima, upravo za isti resor. Nezvanično saznajemo da će SDA tražiti da oni ovog puta predlože kandidata iz reda srpskog naroda. Za ostale ministarske pozicije koje bi pripale HDZ-U nije sigurno da će ostati oni koji su obnašali ove funkcije.
Svojevremeno je predsjednik HDZ-A BIH Dragan Čović za RTV Herceg-bosne izjavio da se u HNKU vlast može napraviti bez SDA, a “jedino se ne može bez SDA u centralnoj Bosni, kao što se u centralnoj Bosni i ovdje u Mostaru ne može napraviti vlast bez HDZ-A i legitimnih predstavnika Hrvata”.
Zastupnik u Skupštini HNK-A Arman Zalihić (SDPBIH) kazao je za Oslobođenje da će se u ozbiljne pregovore o uspostavi vlasti na nivou kantona krenuti od ponedjeljka. Ističe da se Vlada može formirati bez SDA.
- U HNK-U je moguće doći do 20 ruku bez SDA. Bez HDZ-A se ne može, jer imaju 11 ruku, sa HDZOM 1990 imaju 14 zastupnika i uz još šest zastupnika moglo bi se doći do Vlade. Naši već poznati stavovi su da smo raspoloženi da ono što je na nivou FBIH preslikamo i na naš kanton. SDP je parlamentaran sa tri zastupnika i NIP sa jednim, kazao je Zalihić.
Zanimljivo je da SDP u ovom kantonu ima dobre odnose sa Df-om, što nam je potvrdio Zalihić.
- Mislim da ne treba zatezati odnose SDP-A i DF-A u Hercegovini na račun nekih slabijih odnosa u Sarajevu i Tuzli. Bilo bi iluzorno da SDP i DF kao građanske stranke u Mostaru, koje su najviše vremena provele u opoziciji, sad između sebe narušavaju neke odnose. Očekujem dobru saradnju, kaže Zalihić.
O personalnim rješenjima još nije bilo razgovora, kao ni o raspodjeli resora.
- Te stvari treba dogovoriti sa HDZ-OM. Do sada je praksa bila da HDZ drži pet ministarstava plus premijersko, dok ostalih šest ministarstava pripada ostalim strankama, podsjeća Zalihić.
U Kantonu 10 prije desetak dana izabrano je rukovodstvo Skupštine. Za predsjedavajućeg je izabran Jozo Ćosić (HDZ 1990), dok su zamjenici Arif Kovačević (SDA), te Dragana Damjanović (Srpsko jedinstvo).
- Što se tiče formiranja vlasti, ona je specifična u ovoj županiji. Potrebna je dvotrećinska većina i to je 17 zastupnika, a potrebna je većina i u svim klubovima naroda. Teško je reći kada bi mogla biti formirana Vlada. Ono što mogu u ovom trenutku reći jeste da pregovaraju tri najveće hrvatske stranke - HDZ 1990, HDZBIH i HNP. Te tri stranke trebale bi činiti srž te vlade i potrebni su nam partneri iz reda bošnjačkog i srpskog naroda. Kada je bošnjački narod u pitanju, Klub Bošnjaka je podijeljen na dva-dva (SDP i SDA), tako da će vjerovatno i SDA i SDP biti dio vlasti. Klub Srba je još specifičniji. Imamo Duška Raduna (Srpska sloga) i Draganu Damjanović (Srpsko jedinstvo), te dva zastupnika iz SNSD-A. Mi se svojih dosadašnjih partnera nećemo odreći koji su činili Vladu, to su Radun i Damjanović, a ne isključujemo SNSD. Zanimljivo je to da u Vladi tri pozicije pripadaju ministrima iz reda srpskog naroda i to će biti najteže dogovoriti, kaže Ćosić.
Ko će biti mandatar, znat će se nakon što bude dogovorena široka koalicija.
- Po meni, nema smisla da je neko mandatar dok se ništa nije dogovorilo, da neko bude mandatar pola godine, godinu ili dvije. Mandatar treba biti imenovan u onom trenutku kada imamo većinu i potpisane koalicijske dogovore, ističe Ćosić.
Zanimljivo i u Zenici
Zeničko-dobojski kanton bio je među prvim koji je dobio vlast. Mogao bi biti i među prvima koji bi mogao doživjeti rekonstrukciju Vlade. Fuad Kasumović, gradonačelnik Zenice i predsjednik Bosanskohercegovačke inicijative, najavio je napuštanje koalicije i izlazak iz vlasti u ZDK-U, jer “BHI ne želi biti dio većine koja obmanjuje javnost”. Optužio je partnere - SDP, HDZBIH i DF da su sa SDA u novoj većini i da su podržali izvještaj o poslovanju Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDKA iako je u poslovanju bilo brojnih nepravilnosti. Oni su to negirali, uz objašnjenje da nije postojao nikakav dogovor na koordinaciji o izvještaju, čime se daje mogućnost svakom od partnera da donese samostalno odluku o glasanju.
Pojavila se i informacija u medijima kako je grupa zastupnika Skupštine ZDK-A poslala zahtjev za sazivanje vanredne sjednice s ciljem izglasavanja nepovjerenja kantonalnoj Vladi, ali nikakav zahtjev nije stigao.
Ne treba zanemariti činjenicu da se među 14 prioriteta Evropske komisije spominje i potreba depolitizacije i restrukturiranja javnih poduzeća. Na to upozorava i Irfan Čengić (SDP), delegat u Domu naroda Parlamenta FBIH.
- I kao zastupnik sam bio opredijeljen za 14 prioriteta mišljenja EK-A, u kojima jasno piše da se obavezujemo na depolitiziranje i restrukturiranje javnih preduzeća i osiguravanje transparentnosti privatizacijskih procesa. Zastupnici nemaju nikakvu ulogu u izboru rukovodioca javnih preduzeća, te je sve propisano zakonima i podzakonskim aktima koje treba poštovati, kaže Čengić za naš list.
Prekretnica za BIH
Premijer FBIH Nermin Nikšić se u petak sastao sa ambasadorom SAD-A u našoj zemlji Michaelom Murphyjem, koji je čestitao Nikšiću i novoimenovanoj Vladi FBIH, saglasivši se da uz brojne reforme koje stoje pred novom Vladom, borba protiv korupcije zauzima apsolutni prioritet. Izrazio je uvjerenje da će Vlada pokazati posvećenost reformama i da su SAD spremne pružiti podršku. Dodao je kako smatra da je ovo prekretnica za FBIH, te da su SAD trajno posvećene napretku naše zemlje, kao i da stoje na raspolaganju novoj federalnoj Vladi i premijeru Nikšiću.
Otvorena birališta u BIH
Turski građani od petka mogu glasati na biralištima u turskim diplomatskim predstavništvima u BIH u okviru predsjedničkih i parlamentarnih izbora koji će se u Turskoj održati 14. maja. Osim birališta u Ambasadi Turske u Sarajevu, prvi put su postavljena i birališta u turskim konzulatima u Mostaru i Banjaluci. Glasati se može do sedmog maja, a birališta će biti otvorena od 9 do 21 sat. U BIH je registrirano 2.946 birača s pravom glasa, a izvan Turske glasa se u 75 država i 156 predstavništava ove zemlje.
Zanimljivo je to da u Vladi tri pozicije pripadaju ministrima iz reda srpskog naroda i to će biti najteže dogovoriti, kaže Ćosić
Znanje i struka uvijek imaju prednost u odnosu na stranačku pripadnost, rekao nam je Mirsad Čamdžić
WHO: Kraj pandemije
Zvaničnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) saopćili su u petak da Covid-19 više nije globalna zdravstvena opasnost.
”Sa velikom nadom proglašavam Covid-19 globalnim zdravstvenim hitnim stanjem. To ne znači da je Covid-19 gotov kao globalna zdravstvena prijetnja”, rekao je generalni direktor WHO Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Iz WHO su naveli da korona ostaje prisutna, ali više ne uzrokuje visok stepen hospitalizacija jer je veliki broj ljudi izgradio imunitet na ovaj virus. Saopćeno je da je najmanje 20 miliona smrtnih slučajeva povezano s Covidom.