Kvantna mikroskopija
Koristeći fenomen kvantne fizike pod nazivom kvantno sprezanje, istraživači Caltecha otkrili su način da udvostruče razlučivost svjetlosnih mikroskopa
AMD je službeno izdao Ryzen Z1 seriju procesora za ručne računare s Windows 11 i drugim operativnim sistemima. Serija Ryzen Z1 ima dva modela: Ryzen Z1 Extreme i Ryzen Z1. Oba koriste CPU arhitekture Zen 4 i GPU RDNA 3 kako bi igrači imali dovoljno snage za igranje pri visokoj brzini kadrova. AMD ima i paket softverskih karakteristika koje mogu povećati performanse s većim brojem sličica u sekundi i bržim odzivom, dok štede energiju za duže trajanje baterije. Ryzen Z1 dizajniran je sa 6 jezgri i 12 niti, četiri RDNA 3 grafičke jedinice, dok Z1 Extreme ima osam jezgri, 16 niti i 24 MB.
Naučnici instituta Caltech, predvođeni profesorom medicinskog inženjerstva i elektrotehnike Lihong Wangom, demonstrirali su skok naprijed u mikroskopiji kroz ono što je poznato kao kvantna isprepletenost. Kvantna isprepletenost je fenomen u kojem su dvije čestice povezane tako da je stanje jedne čestice povezano sa stanjem druge čestice bez obzira na to jesu li čestice blizu jedna drugoj ili udaljene. Albert Einstein je kvantnu isprepletenost nazivao sablasnom radnjom na daljinu jer se nije mogla objasniti njegovom teorijom relativnosti.
Fotoni
Prema kvantnoj teoriji, bilo koja vrsta čestice može se zaplesti. U slučaju Wangove nove mikroskopske tehnike, nazvane kvantna mikroskopija slučajnosti (QMC), zapletene čestice su fotoni. Zajedno, dva isprepletena fotona poznata su kao bifoton i oni se na neki način ponašaju kao jedna čestica koja ima dvostruko veći moment od jednog fotona.
Budući da kvantna mehanika kaže da su sve čestice također talasi, te da je talasna dužina obrnuto proporcionalna momentu čestice, čestice s većim momentima imaju manje talasne dužine. Budući da bifoton ima dvostruko veći moment od fotona, njegova je talasna dužina upola manja od pojedinačnih fotona.
Ovo je ključno za funkcionisanje QMC-A. Mikroskop može prikazati samo značajke objekta čija je najmanja veličina polovina talasne dužine svjetlosti koju koristi mikroskop. Smanjenje talasne dužine te svjetlosti znači da mikroskop može vidjeti čak i manje stvari, što rezultira povećanom rezolucijom.
Detektor
Koristeći niz ogledala, leća i prizmi, svaki bifoton, koji se zapravo sastoji od dva diskretna fotona, dijeli se i premješta duž dvije putanje, tako da jedan od uparenih fotona prolazi kroz objekt koji se snima, a drugi ne. Foton kojiprolazikrozobjektnazivasesignalni foton, a onaj koji ne prolazi, ležeći foton. Ti fotoni zatim nastavljaju dalje kroz više optika sve dok ne dođu do detektora spojenog na računar koje gradi sliku stanice na temelju informacija kojenosisignalnifoton.budućaistraživanja mogla bi omogućiti ispreplitanje još više fotona, s tim što svaki dodatni fotonsmanjujevjerovatnostuspješnog ispreplitanja, koja je već niska kao šansa jedan naprema milion.