Djeca žele da ih neko pita i čuje
Psiholozi i pedagozi desetkovani, nastavnici poniženi, mediji i web prepuni veličanja nasilja, slika je regiona. Reset treba svakom segmentu društva
Srbija: Kad piromani gase vatru benzinom
Pedagoškinja koju dele osnovne škole “Vladislav Ribnikar” i “Jovan Miodragović” protekle mesece provela je u upisu prvaka. Vremena za drugi posaoimalajemalo,aokohiljaduučenika “Ribnikara” i upola toliko “Miodragovića” rešenje za svoje probleme morali su tražiti na drugom mestu. Čak i posle traumatičnih iskustava kakvo je imao jedan šestak na zimovanju u organizaciji škole, kada ga je drugi dečak poznat po ekscesima teško povredio, ne samo fizički, pošto štap zaboden u čmar znači mnogo strašnije iskustvo i poruku od same tuče, a škola je učinila sve da se slučaj gurne pod tepih.
Obe škole su na Vračaru, u elitnom delu Beograda i da učenik K. K. u sredu, 3. maja, nije ubio sedam devojčica, jednogdečakaidomarau“ribnikaru”, o “elitnom” nasilju ne bi se ni zucnulo.
Riplijevski deluje činjenica da je jedna od navedenih škola nazvana po čuvenom pedagogu Jovanu Miodragoviću! Riplijevski, jer su psiholozi i pedagozi desetkovani u obrazovnom sistemu Srbije kao “skupi”. Pravilnik o standardima finansiranja ustanova osnovnog obrazovanja u članu 10. kaže da škola sa sedam i manje odeljenja ima 0,5 izvršilaca na poslovima stručnog saradnika, i to pedagoga ili psihologa, a škola od osam do 23 odeljenja ima jednog izvršioca na poslovima stručnog saradnika - što znači da bi po normativima “Miodragović” morao imati celog pedagoga, a “Ribnikar” i pedagoga i psihologa.
No,nijestvarsamoubrojuvećpodugomspiskuobavezakojeimaju,vrlobirokratskih. Da nije tako, možda bi neko i utvrdio zbog čega je K. K. tražio premeštaj u drugo odeljenje i zbog čega je imao probleme u komunikaciji sa drugom decom.
A možda bi, da psiholog i pedagog mogu na miru da rade svoj posao, imali vremena da vide muči li šta tihe i povučene đake! Jer neprirodni mir može biti opasniji od teškog nemira.
- Psiholog je prvenstveno orijentisan na rad sa učenicima iako radi i sa nastavnicima i roditeljima. Rad sa roditeljima i nastavnicima je opet fokusirannaučenike,odnosnonjihovepotrebe. Psiholog zapravo pomaže nastavnicima i roditeljima da prepoznaju i razumeju te potrebe, kako bi im pružili najbolju moguću podršku, kaže za Danas Ivana Stepanović Ilić sa Odeljenja za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Psihologsaučenicimaradiindividualnoigrupno:“naprimer,darovitiučenici zahtevaju specifičan pristup i prilagođavanje nastavnog rada. Psiholog, takođe, može pružati pomoć učenicima koji imaju poteškoće u učenju. On je taj koji prepoznaje vrstu problema i u zavisnosti od toga, može samostalno ili u timu sa pedagogom ili logopedom raditi sa konkretnim učenikom i njegovim nastavnicima.”
Psiholog može biti angažovan na različitim zadacima. Nekada je to rad sa učenicima koji su povučeni i imaju teškoćedauspostavepostojanijesocijalne odnosesavršnjacima.onmožepomagati učenicima iz disfunkcionalnih porodica:“ukolikouškolipostojisocijalni radnik,tajposaobimubioolakšan,budući da bi oba profila stručnjaka mogla biti angažovana na ovom problemu.”
Učenicima koji su u periodu adolescencije psiholog može pružati pomoć da se lakše nose sa izazovima koje to doba nosi. Tu su profesionalna orijentacijaisvedrugousmerenonapružanje jednakih šansi različitim učenicima. A i grupni rad u koji je uključen psiholog usmeren je na veći broj učenika i može biti edukativnog karaktera, na primer u vidupredavanjairadionicaposvećenih različitim temama.
- Ovo je samo skica svega na čemu je angažovan psiholog, a već na osnovu nje je sasvim jasno da je to i pored pomenutog“širenjauticaja”velikiiveoma odgovoranzadatak.zbogtogajevažno da u svakoj školi postoji psiholog, ali i da je školska klima takva da mu uprava i nastavnici pružaju aktivnu podršku. Iako možda izgleda da je sve ovo nemoguće postići, ima mnogo mojih kolega u školama koji to čine iz dana u dan, a tajna je biti u stalnom kontaktu sa učenicima, dodaje naša sagovornica i navodi primer penzionisane koleginice Branke Tišme, koja svakog septembra danima stoji na vratima škole dočekujući prvake i obilazi ih na časovima, kako bi je uočili i prepoznali kao figuru koja je uvek tu za njih.
Na pitanje šta je najvažnije za pravilan razvoj dece što može da im se pruži van kuće, ali i kako ih u kući pravilno usmeravati da rastu sa što manje trauma, psihološkinja, uz ogradu da je moguće napisati više studija kao odgovor, kaže da posle ove tragedije “većina nas odgovor zna”.
- Institut za psihologiju Filozofskog fakulteta je u jednom istraživanju utvrdio da su škola i porodica jedna drugoj delegirale svoje primarne uloge. Škola od roditelja očekuje da uče sa decom, a porodica od škole da vaspitava njihovu decu. Od tada sve je atrofiralo. Ključni sistemi društva su toliko uništeni, a vrednosti koje se svakodnevno promovišu su toliko pogrešne, da nije realno očekivati da škola i okruženje u kome deca rastu ostanu nedirnuti, objašnjava.
I dodaje da su društvu potrebne korenite promene, inače će sve intervencije na kojima smo kao psiholozi ovih dana angažovani ostati kratkog daha ili će njihovi efekti biti mnogo manjeg intenziteta nego što bismo to želeli.
Inicijativa“nijefilozofskićutati”,koja već dugo na javnim sesijama upozorava na probleme nasilja, saopštava kako je radi “vraćanja sigurnosti u škole i društvo, jedan od važnih zadataka posvećivanje dodatne pažnje vršnjačkom nasilju”.
Navodi i jedno od vatrogasnih rešenja kojima se, uz dupliranje broja školskihpolicajaca,ovihdanapribeglo-dopis policije školama da prijavljuje “problematične učenike” kao meru koja može da ima samo negativne posledice po decu, roditelje, škole i društvo.
Od posebnog značaja je usmeravanje pažnje javnosti, posebno dece, na žrtve - ne javnim iznošenjem uznemiravajućih podataka, kako je to učinio prvi policajac Beograda Veselin Milić spiskom dece predviđene za likvidaciju koji je sačinio K. K. - već na način kojipotencirapredsednicadruštvapsihologa Srbije, profesorka Tamara Džamonja Ignjatović, kao upozorenje šta se događa sa decom i ljudima izloženim nasilju. Jer svako u društvu nasilja može biti žrtva, a ako mu se ne pomogne i - nasilnik.
Kao prve mere država je preduzela dobrovoljno razoružavanje nelegalno naoružanih, bez objašnjenja što to do sada nije rađeno, kao u slučaju U. B. (21), koji je posedovao arsenal automatskog oružja iz kojeg je nepuna dvadanaposledevetostrukogubistvau “Ribnikaru”,nadomakbeograda,ubio osmoro mladih ljudi.
Nema još ni odgovora na pitanje kada će škole dobiti više stručnjaka, kako pomoći nastavnicima koji se zbog svog socijalnog položaja i mizernih plata - regrutuju iz redova onih koji nemogudanađuboljiposao,štasapolitički podobnim direktorima koji za rad “odgovaraju” samo svojoj partiji, čak i kada im gostuju dokazani kriminalci, kao nedavno Kristijan Golubović u jednoj školi.
I, naravno, zašto vlast neguje medije koji su mentalne trovačnice i pospešuje njihov rad gostovanjima u kojima ni najviši državni zvaničnici ne biraju reči, već bukvalno huškaju ljude jedne na druge. Što ovako ili onako, kroz etar ili putem društvenih mreža, stiže do dece kojima onda to postaje model ponašanja.
Na pitanje iz naše teme odgovor može biti, kako reče Stepanović Ilić, više studija. A može biti i najjednostavniji - niko ili bar malo ko, a neretko oni koji to ne bi smeli. Na primer, premijerka Ana Brnabić, odavno prepoznatakaojurišnicasvojestrankeprotivneistomišljenika,kojaćevoditinovoformiranu radnu grupu za sprečavanje vršnjačkognasilja.štojebukvalnoistokao kada piroman gasi požar. Benzinom!
BIH: Djeca sve glasnija, ali ih niko ne čuje
Djeca u školama se manje-više osjećajusigurno,barfizički,alismetaimšto ih niko ništa ne pita. Što se prema njima odnose kao da nisu glavni sudionici obrazovnog procesa. A nedostaju im sitnice - da ih gledaju kao osobe, a ne kao polje u dnevniku koje do određenog datuma treba biti ispunjeno.
- Osjećam se sigurno u školi, ali mislim da bi svi trebali biti više posvećeni psihičkom zdravlju svakog pojedinca i da razgovore inicira razrednik, a ne da se čeka da dijete progovori, rekao nam je učenik Srednje škole za okoliš i drvni dizajn iz Sarajeva Adem Pašić.
Djecačekajudaihnekoprimijeti,pita, čuje. A da ih, uglavnom, niko ne čuje, svjedočeizorganizacijakojesebavezaštitommentalnogzdravlja.uudruženju Menssanatvrdedasvakesedmicedolazi najmanje jedno novo dijete nezadovoljno tretmanom u školama.
-Uglavnomsutoočekivaniproblemi socijalizacije i prihvaćenosti od roditelja i okoline, ali pedagozi ili psiholozi u školama to ne stavljaju na nivo diskrecije i posvećenosti koju djeca trebaju, tvrde iz Menssane.
Stanje u školama zavisi od škole do škole i ustrojstva hijerarhije koju uspostavljadirektor/ica,asveškolebitrebale imati isti princip djelovanja po pitanju vršnjačkog nasilja, zaključili su iz Menssane. Slična iskustva imaju i u Fondaciji Krila nade.
- Nasilje unutar škola je zastupljeno i važno je biti svjestan toga, te shodno tome djelovati. Razvijeno je mnogo preventivnih programa, no previše pažnje je usmjereno na protokole i administrativneprocedure,adjecuzaboravljamo, rekli su iz stručnog tima Fondacije Krila nade.
U sarajevskom Kantonalnom odboru Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBIH smo saznali da o fizičkoj zaštiti učenika u školama brinu nastavnici i radnici, te roditelji učenika i policijski službenici, po pozivu. U većini škola u FBIH nema adekvatnog videonadzora.
- Pedagoga i psihologa u školama u FBIH nema dovoljno, a i da ima, situacija se ne bi drastično poboljšala. Pedagozi i psiholozi učenicima mogu pružiti određeni vid psihičke sigurnosti, ali u potpunosti ne mogu riješiti problem psihičke i fizičke nesigurnosti učenika. Neophodnojedasenastavnicioslobode kvazireformi koje od njih prave pisare i da ponovo postanu odgajatelji i pedagozi,patekondanastavnici,rekao je predsjednik Sindikata Saudin Sivro.
Ovakvo je stanje u školama godinama. Uprkos brojnim upozorenjima roditelja,nastavnika,vapajimadjecekoja sve češće traže psihološku podršku, obolijevaju, među kojima su i oni koji su odlučili okončati svoj život, sistem reaguje povremeno, dopisima u kojima ponovo nema ni djeteta, ni srca, ni duše. A upravo nedostatak srca, duše, empatije je uzrok svih problema.
Nakon tragedije u Beogradu ministrica prosvjete i kulture RS-A Željka Stojičić razgovarala je sa predsjednicimaaktivadirektoraosnovnihisrednjih škola u RS-U o stanju, uslovima i načinima rada vaspitno-obrazovnih ustanova sa aspekta bezbjednosti.
- Predsjednici aktiva direktora osnovnih i srednjih škola organizovaće sastanke sa svim direktorima škola i prikupiti sve potrebne informacije sa ciljem analize stanja u školama i sa ciljempredlaganjakonkretnihmjerakoje ćedatidoprinosunapređenjusigurnostiuškolama,jedanjeodzaključakasastanka, objasnio je načelnik Odjeljenja za odnose sa javnošću Vlade RS-A Mario Ćumurović.
Ufbihkantonireagujusvakonasvoj način, dopisima, naredbama, roditeljskim sastancima.
- U školama u kojima nema dnevnih inoćnihčuvaraosigurnosti,reduimiru u školi se brine, prije svega, nastavno i drugo osoblje škole, a o mjerama koje se poduzimaju u cilju osiguranja učenikauškolibrineseorganrukovođenja škole, tj. direktor/ica, saznali smo u Ministarstvu obrazovanja i nauke FBIH, odaklesunamnavelibrojnemjereiaktivnosti koje su u prethodnom periodu poduzimalifederalnoikantonalnaministarstva obrazovanja, prvenstveno u svrhu prevencije i sprečavanja pojave međuvršnjačkog i drugih oblika nasilja nad učenicima.
Djeci nedostaje da ih gledaju kao osobe, a ne kao polje u dnevniku koje do nekog datuma treba biti ispunjeno
Crna Gora: O čemu se šuti, toga nema
Tuče u školama i školskim dvorištima, prijetnje, nasilje među vršnjacima...temesukojemjesecimapunenovinske stupce crnogorskih medija rezervisanezacrnuhroniku.idokjavnost primjećuje eskalaciju vršnjačkog nasilja, nadležni poručuju da su za to dijelom odgovorni upravo mediji - posvećujućitomproblemuznačajnupažnju.
Izcrnogorskogministarstvaunutrašnjih poslova u petak, 12. maja, saopšteno je da u zvaničnim policijskim statistikama nije evidentiran porast vršnjačkog nasilja, ali da je u posljednjih parmjesecijavnostokupiranabrojnim slučajevima. To su saopštili nakon dan
Branka Tišma svakog septembra na vratima škole dočekuje prvake i obilazi ih na časovima, da bi je uočili kao figuru koja je uvijek tu za njih
ranije održanog konstitutivnog sastanka Radnog tima MUP-A za suzbijanje vršnjačkog nasilja, koji je formiran na inicijativu ministra Filipa Adžića.
Istakli su i da je taj tim formiran “usljed izražene medijske percepcije povećanja broja djela sa elementima vršnjačkog nasilja, izražene zabrinutosti javnosti i podnijetih predloga NVO sektorazapreduzimanjepojačanihaktivnosti iz nadležnosti Ministarstva sa apelom na zaštitu djece”.
Iako se duže od deceniju priča o vraćanju policajaca u školska dvorišta, iz MUP-A su ponovo zaključili da je potrebnopreduzetidaljemjerenajačanju kadrovskih kapaciteta Uprave policije, razmatranju formata i mogućnosti za ponovno pokretanje projekta “Policajac u zajednici”.
Projekat “Školski policajac”, tokom kojeg je u svakoj obrazovnoj ustanovi svakodnevno boravio po jedan policajackojijenadgledaodjecu,čimesušanse za nasilje među njima bile smanjene, završen je prije deceniju i po. Trajao je od 2005. do 2008, a nekoliko godina nakonštoje“školskipolicajac”prestao da nagleda učenike, Ministarstvo prosvjete je 2015. iniciralo formiranje Radnegrupečijizadatakjebiodasprovedu projekat “Školski zaštitar”.
Međutim, projekat kojim bi se poboljšala bezbjednost u školama nikada nije zaživio.
Na zvaničnom sajtu Privatne ustanove Urban protection trainning centar Montenegro piše da su oni koncipirali projekat “Zaštitar u školi”, za koji su dobili podršku Ministarstva prosvjete. To su saopštili još prije sedam godina, navodeći da su istraživanjem došli do podatakadajevršnjačkonasiljepostalo alarmantno i da je u stalnom porastu.
- Formiraćemo elitnu jedinicu koja će u svakom momentu biti spremna da adekvatno detektuje sve oblike vršnjačkog nasilja i da pravovremeno, u skladu sa projektnim planom, reaguje i dostavlja informacije nastavničkom vijeću. Elitna jedinica zaštitara će realizovati i aktivnost preveniranja kroz aspekat bezbjednosti i opšteg društvenog dobra i prosperiteta, predočili su oni svoj plan još u julu 2016.
Dodanasministarstvoprosvjetenije realizovalo taj projekat.
Da se u škole vrate policajci, sredinom marta 2023. tražila je i direktorica podgoričke Osnovne škole 21. maj Leposava Furtula. To je učinila nakon trećeg objavljenog slučaja vršnjačkog nasilja u samo deset dana.
Njen apel podržala je i Nevladina organizacija Akcija za ljudska prava (HRA), odakle su tada poručili da bi uvođenje školskog policajca doprinijelo sprečavanju neželjenih incidenata, obezbjeđivanju djece, suzbijanju kriminala u školskom okruženju i jačanjuulogepolicijeuprevencijinasilja.
- Škole moraju biti bezbjedno mjesto za svu djecu, a ne izvor fizičkih i psihičkih trauma, kazali su tada iz HRA.
Policajci se, međutim, još nisu vratili u dvorišta crnogorskih škola. To nije učinjeno ni nakon tragedije u Beogradu, nakon koje su crnogorski osnovci počeli da prijete zločinom ili da, pak, veličaju trinaestogodišnjeg masovnog ubicu.
Najalarmantniji slučajevi bili su u Spužu i na Žabljaku, ali ni djevojčica iz Osnovne škole “Njegoš” u Spužu i učenik Srednje mješovite škole na Žabljaku, po ocjeni tužioca, neće odgovarati.
Premasaznanjimavijesti,osnovkaiz Spuža napravila je spisak odjeljenja te školesanaznačenimvremenomakcije, a na mapi je zaokružila i kabinet direktora te obrazovne ustanove i pored napisala:“ubistvo”.navodno,naspiskuje napisalaikakvevrsteoružjabikoristila.
Policijanijepronašlaspisakučenika, ali jeste mape koje je djevojčica pravila, o čemu su obaviješteni Tužilaštvo i Centar za socijalni rad.
U drugom slučaju, srednjoškolac sa Žabljaka na društvenoj mreži podržao je zločin u Beogradu, zbog čega je reagovala tamošnja policija. Tužilac je ocijenio da taj tinejdžer nije počinio nijedno krivično djelo i nije naložio njegovo hapšenje.
- Službenici Stanice policije Žabljak suodmahnakonsaznanjazakomentar maloljetnemuškeosobe,učenikasrednje mješovite škole na Žabljaku, koji je objavio na jednoj društvenoj mreži, a koji se odnosio na izraz podrške događaju u školi u Beogradu, preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Odmah je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima koji se izjasnio da se u navedenim radnjama ne stiču elementi krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, te naložio da se o svemu obavijeste uprava škole i nadležnicentarzasocijalnirad,rečeno je Vijestima iz Uprave policije.
Premaistiminformacijama,žabljačka policija obavijestila je direktoricu srednje škole i Centar za socijalni rad o navedenom događaju, a u službenim prostorijama obavili su razgovor sa ocem maloljetnika.
Crnogorskoj policiji prijavljeno je još nekoliko sličnih slučajeva.
Hrvatska: Psiholozi u škole neće
Do stravičnog masakra u kojem je trinaestogodišnji dječak pobio svoje školske prijatelje i zaštitara beogradske školehrvatskiministarobrazovanjaradovan Fuchs bio je uvjeren da su naše škole sigurna mjesta, u kojima se ne može dogoditi do sada uglavnom gledani američki scenariji. No, nakon događaja u Srbiji, Hrvatska formira radnu skupinu koja će u suradnji s MUP-OM, kakosutonajaviliizministarstva,odraditi sigurnosnu procjenu u svakoj školi.
Hrvatskeškole,kaosvojnajvećioslonac u formiranju sigurnosti, vide u preventivnim programima, koji se često provode, ali i ideji da se konačno formiraju centri potpore sa stručnjacima koji bi bili na raspolaganju školama, a čijebiseosnivanjetrebalodefiniratinovimzakonomkojibitrebaobitiusvojen do kraja godine.
Naime,hrvatskeškolenemajuosigurane zaštitare, ne planiraju niti razmišljaju o postavljanju detektora metala na ulaze, ravnatelji samostalno donose odluku hoće li i kada zatvarati vrata škole,agradovisamifinancirajukamerenaškolama.tako,primjerice,samou Zagrebu 150 osnovnih i srednjih škola ima postavljen videonadzor kao jedan od modela zaštite školskog objekta, no ulaze u većinu škola diljem zemlje osigurava nenastavno osoblje koje su pak primarnozaposleninadrugimradnim mjestima unutar škole - ne kao zaštitari ulaza u škole.
Tako je stravičan događaj iz Srbije u Hrvatskoj još jednom otvorio pitanje potrebe zapošljavanja psihologa kao stručnih suradnika hrvatskih škola. A budući da upravo na tim radnim mjestima nema zainteresirane radne snage, voljne raditi za plaće u školi, Hrvatska ima plan formirati centre po gradovima čiji bi stručnjaci bili na raspolaganju školama u blizini iako nitko ne pojašnjava hoće li tada u centrima psiholozima biti ponuđena veća plaća.
Trenutno u brojnim preventivnim programima mnoge škole surađuju s brojnim udrugama i stručnjacima raznih područja, a samo u gradu Zagrebu preventivni programi protiv bilo kakvog oblika nasilja provode se u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom, Savjetovalištem “Luka Ritz”, Poliklinikom za zaštitu djece i mladih, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo“dr.andrijaštampar”,centromza zdravlje mladih, Policijskom upravom zagrebačkom,organizacijamacivilnog društvaidrugimakrozčijejeprograme samo lani prošlo 10 tisuća djece.
Nakon stravičnog događaja, hrvatski ministar Fuchs odaslao je pismo svim školama Hrvatske napominjući ravnateljima, učiteljima i profesorima da posebnu pozornost obrate na djecu koja su na bilo koji način promijenila ponašanje, one koji se teže socijaliziraju ili one za koje se zna da su problematični, te da pojačaju komunikaciju s roditeljima i zajednički pronađu način da se problemi s kojima se djeca suočavaju riješe.
Između ostalog, u obrazovni sustav uveli su se i uvodit će se s jeseni i novi predmeti, kao i međupredmetni sadržaji koji naglasak stavljaju na razvijanje empatije, sprečavanje diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao i sprečavanje bilo kakvog oblika nasilja.
Mnoge škole Hrvatske, po odluci svojih ravnatelja, ali ne i po nacionalnoj preporuci, još ranijih godina odlučile su zabraniti učenicima nošenje mobitela u škole. Neke već pune sedmu godinu takve odluke, poput Osnovne škole Novska, čiji su se roditelji isprva bunili, a sada mobiteli uopće nisu niti predmet rasprave. Učenici ih ne nose na nastavu i tako su barem u vrijeme škole izolirani od utjecaja društvenih mreža. Mnoge škole, odnosno mnogi ravnatelji, sada razmatraju i da sami postave takvo školsko pravilo.
I dok se u Hrvatskoj čeka analiza sigurnosti svih škola, ministar Fuchs pozvao je škole da učine sve što je u njihovoj moći za bolju sigurnost učenika - zaključavanje školskog ulaza dok traje nastava, osvjetljavanje skrivenih i nepreglednih kutaka škole...
Jačanje veza s domovinom
Član Predsjedništva BIH Denis Bećirović razgovarao je sa predstavnicima organizacije BH UK Network Anesom Cerićem, Zdenkom Besarom i Remzudinom Alihodžićem. Razgovarano je i o uspostavljanju Savjeta za dijasporu pri kabinetu člana Predsjedništva BIH, a predstavnici BH UK Network izrazili su spremnost za doprinos u radu i djelovanju.
Bećirović je ukazao i na važnost jačanja veza između dijaspore i domovine, naglasivši da je dobro organizovana dijaspora od izuzetnog značaja za BIH. Predstavnici organizacije uručili su zahvalnicu Bećiroviću.
Građanska BIH
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBIH Dennis Gratz na sesiji Kruga 99 kao uvodničar govorio je o temi “Izgubljena bitka, ali ne i rat za građansku BIH”. Kazao je da je ideja građanske BIH jedina ideja, jedini model koji garantuje ne samo jednakopravnost građana, vladavinu prava, slobode, aktivno i pasivno biračko pravo, uživanje svega onoga što su blagodati modernog društva već prije svega i opstojnost BIH kao suverene i nezavisne države. Smatra da visoki predstavnih u BIH Christian Schmidt nije ništa odblokirao i da je pregazio Ustav FBIH.
Zoran Milanović u Usori
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović danas će učestvovati u obilježavanju Dana općine Usora te 31. godišnjice 110. brigade Hrvatskog vijeća obrane Usora. Milanović će položiti vijenac i zapaliti svijeću ispred spomen-obilježja svim poginulim braniteljima Usore.
Podsjetimo, nakon njegove nedavne posjete Derventi smijenjen je potpredsjednik Skupštine te općine Marinko Nikolaš. Inače, jedini Hrvat koji je u Derventi obnašao neku dužnost. Njegov opoziv zatražili su odbornici SNSD-A, SP-A i NDP-USSPS-A u Skupštini tog grada.