I CIK treba kazniti negatore genocida
Naše pravosuđe se još nije snašlo u provedbi tzv. Inzkovog zakona, no kako bi bilo da se i Izbornim zakonom propiše kazna za negiranje genocida i ratnih zločina?
svi mislimo isto i niko nije bezgrešan. Važno je da imamo isti cilj i da se možemo dogovoriti o principima djelovanja u ostvarenju tog cilja, na čemu mislim da treba još dosta raditi.
Zastrašivanje, huškanje, spominjanje osuđenika za genocid i ratne zločine, ili onih protiv kojih su u toku sudski postupci za ova djela, sjećanje na rat, narativi o prošlosti, metode su kojima političari godinama uspijevaju zadobiti povjerenje birača. Dakle, negiranje genocida i ratnih zločina, veličanje zločinaca ne zaobilazi ni predizborne kampanje.
Odbijanje ovjere
Pobjednik u izbornoj utrci za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik je pred sam kraj izborne kampanje, gostujući u televizijskoj emisiji, negirao genocid u Srebrenici.
- Na stranu sva priča kako smo mi izvršili genocide lažljive i te mnoge stvari koje su oni pričali, kako su Srbi pobili 300.000 muslimana. Sve je to istorijski netačno, sve je to istorijski pogrešno, rekao je.
”Dragi SNSD, ovo nije predizborna kampanja, ovo je krivično djelo”, poručio je psiholog Srđan Puhalo na svom Twitter nalogu, gdje je objavio sliku kako je Dodikov SNSD u stranački pamflet uvrstio i dio koji se tiče devedesetih godina 20. stoljeća gdje je, sudeći prema fotografiji, navedeno “za vrijeme rata bjesomučna muslimanska propaganda i lažne priče o ubijanju, silovanjima, agresiji, genocidu, etničkom čišćenju. Markale, tuzlanska Kapija, red za hljeb u Sarajevu su njihovi zločini”.
Nisu ovo jedini primjeri, BIRNBIH je od oktobra 2021. do izbora u oktobru 2022. godine mapirao incidente, diskriminatorni i govor mržnje, te negiranje ratnih zločina i genocida, kao i veličanje ratnih zločinaca, kako bi utvrdio na koji način se mržnja koristi i širi tokom predizbornog perioda.
- Dok su neki od unosa jasno kršenje zakona, drugi nisu izričito zabranjeni, ali su važni u širem kontekstu širenja mržnje u BIH. Broj negiranja genocida i drugih zločina, te veličanje osuđenika, blago se povećao u zvaničnoj predizbornoj kampanji tokom septembra 2022. godine, piše BIRN.
Znamo da je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BIH, koje kažu da kazna slijedi onome ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati genocid i ratne zločine. No, šta ako bi kazna za sve pobrojano bila propisana i Izbornim zakonom u BIH?
- Apsolutno je provodivo sve što se uvrsti u Izborni zakon BIH, kao uvjet za ovjeru političkog subjekta i kandidata. Takvo rješenje u Izbornom zakonu mora imati jasnu dispoziciju i jasnu sankciju, dakle sankcija može biti odbijanje ovjere za učešće na izborima, kaže Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije BIH.
Skreće pažnju na to da se ne smije ponoviti greška poput one gdje je “u tekst Izbornog zakona stavljena dispozicija bez izričitog navođenja sankcije, kojom je propisano da prijava za ovjeru za učešće na izborima uključuje izjavu koju potpisuje predsjednik političke stranke, koalicije ili nezavisnog kandidata da će se u svojim aktivnostima pridržavati Dejtonskog mirovnog sporazuma”.
- A šta ako se ne pridržava?! Koja je to institucija, OHR ili CIK, koja konstatira i utvrđuje da se ne pridržava i na osnovu kojih parametara će se odlučiti da se neko ne pridržava Sporazuma, pita Arnautović.
Napominje da CIK ima ovlaštenja iz Izbornog zakona da poništi ovjeru političkog subjekta ili ukloni ime kandidata sa kandidatske liste ako se utvrdi da je taj kandidat odgovoran za povredu zakona, odnosno da se ne pridržava Sporazuma.
- Pomenuta norma je provodiva, ali se ne smije desiti da samo imamo opis povrede bez sankcije. Takav član zakona bio bi samo tigar bez zuba, kaže Arnautović.
Ne smije se desiti da imamo opis povrede bez sankcije, takav član zakona bio bi samo tigar bez zuba, kaže Arnautović
Građani znaju
Bivši član CIK-A Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzle, također, smatra da se u Izbornom zakonu može predvidjeti da političkoj stranci ili kandidatu bude onemogućeno učešće na izborima zbog negiranja genocida i ratnih zločina i veličanja ratnih zločinaca. Međutim, sumnja da bi takva jedna odredba ili dopuna Izbornog zakona prošla parlamentarnu proceduru.
- Sigurno da treba voditi računa da se propiše da je kršenje Izbornog zakona ako u predizbornoj kampanji imamo takav nastup političara, koji može izazvati nacionalnu netrpeljivost, predrasude prema drugom ili drugačijem. Tako da bi u tom dijelu možda mogao djelovati CIK, ali to treba i dokazati, kaže Šehić.
Dodaje da bi političari među prvima trebali spoznati da ratni zločinac nema ni naciju ni vjeru, nego da je zločinac.
- Optimističniji sam zbog građana koji su daleko spremniji da se suoče sa činjenicama iz prošlosti, ističe Šehić.