”Ukrajinska” šansa za Crnu Goru da uđe u EU 2030?!
Rasprava o proširenju EU odavno nije bila tako intenzivna, kapilarna i u dobroj mjeri plodotvorna. Još nije formulisana precizna strategija kako Unija želi da realizuje integracije Zapadnog Balkana jer pojedine države članice kalkulišu sa Ukrajinom i njen
Crnoj Gori se ukazuje još jedna velika prilika da ubrza svoje evropske integracije. Ako Podgorica bude odigrala dobro svoje karte do kraja godine, postoje realne šanse da se proces pregovaranja završi u sljedećem petogodišnjem mandatu evropskih institucija, što znači da bi Crna Gora mogla da i formalno postane članica EU 2030. ili 2031. godine, prenijeli su Vijestima izvori u EU koji rade na crnogorskom dosjeu.
Veliki zaokret
Serija propedevtičkih okolnosti se poklapa za veliki zaokret: izbori 11. juna omogućavaju da vlada bude formirana tokom ljeta i da zajedno sa parlamentom isporuči tražene rezultate kako bi Podgorica mogla da iskoristi veoma povoljan momenat koji se kreira za cio proces proširenja pošto će Ukrajina dobiti zeleno svjetlo za početak pregovora sa EU sljedeće jeseni.
Prema riječima diplomatskih izvora Vijesti u Bruxellesu, EU ne bi mogla da ostane nijema na konkretne rezultate Crne Gore, pogotovo što će odluka o početku pregovora sa Ukrajinom biti politička, jer Kijev ne ispunjava veliki dio parametara koji su druge zapadnobalkanske zemlje morale da ispune da bi počele proces pregovaranja. Drugim riječima, EU će imati različit pristup prema Ukrajini i Zapadnom Balkanu, ali da bi proces proširenja ostao kredibilan moraće da bude izbalansiran.
- Crna Gora, ali i sve zemlje regiona Zapadnog Balkana bi trebalo da budu svjesne da je pred njima istorijski momentum. Sada je trenutak da se napravi zaokret u evropskim integracijama, kroz jasno iskazanu političku volju i ispunjavanje preuzetih obaveza. Crna Gora bi morala da iskoristi priliku jer je najdalje otišla u pregovorima. Podgorica može sa dva-tri velika koraka da uhvati momentum jer bi pomogla državama u EU koje podržavaju proširenje
EU će imati različit pristup prema Ukrajini i Zapadnom Balkanu, ali da bi proces proširenja ostao kredibilan, moraće da bude izbalansiran
kao geopolitički projekat Unije da “izguraju” ako ne do članstva u sljedećih pet-šest godina, a ono do praga članstva u EU, kaže za Vijesti diplomata iz jedne od važnijih država članica EU upoznat sa crnogorskim dosjeom.
Crna Gora mora da isporuči konkretne rezultate i da donese seriju suštinski važnih odluka vezanih za vladavinupravaiizgradnjudemokratskih institucija. Ovoga puta je potrebno da ti potezi budu efikasni, ali i simbolični kako bi mogli da budu dobro predstavljeni jer je neophodno pridobiti javna mnjenja država članica koja su i dalje prilično skeptična prema proširenju.
Naš sagovornik kaže da je veoma važno uhvatiti ovaj momentum jer će i političari u Crnoj Gori shvatiti da je realno da u roku od jednog mandata mogu da se završe pregovori ili da se dovedu do samog kraja. Iz iskustva sa prethodnim proširenjima na istočnoevropske zemlje, uključujući Sloveniju i Hrvatsku, vidljivo je da političari, vlada, ministri, parlament, nevladine organizacije, mediji, čitavo društvo mijenjaju kompletno pristup prema procesu pregovora kada je cilj na vidiku odnosno na dohvat ruke. Pravovremenost nije nikada bila jača strana balkanskih država da urade dobre stvari, ali su pozitivna iznenađenja uvek moguća.
Rasprava o proširenju EU odavno nije bila tako intenzivna, kapilarna i u dobroj mjeri plodotvorna. Još nije formulisana precizna strategija kako EU želi da realizuje integracije Zapadnog Balkana jer pojedine države članice kalkulišu sa Ukrajinom i njenim hodom ka članstvu u EU.
Ako Ukrajina bude krenula odlučno ka članstvu u EU i uz podršku svih država članica, koju ne treba uzeti zdravo za gotovo - interesi članica Unije koje su najglasnije u podršci odbrani Kijeva su u direktnoj koliziji sa članstvom Ukrajine. Pitanje je da li će Poljska, Rumunija, Slovačka, pribaltičke repu