Rodna ravnopravn
Posljednji u seriji tekstova o rodnoj ravnopravnosti bavi se položajem žena u Ustavu Crne Gore
u cjelini. Njima se mijenja postojeća neravnoteža u odnosima moći, otpočinje proces rješavanja nejednakosti u svim sferama ljudskog funkcionisanja, od personalnog do društvenog. Zbog siromaštva i lošeg položaja žena u našim društvima, ni ta društva nemogunaprijed.ukolikoimamonajvećudruštvenugrupunajsiromašnijih, logično je da društvo ne može da bude zadovoljnije, bezbjednije... Raditi da ove politike razumiju svi u populaciji, zapravo je dobar način da se dođe do kvalitetnog mira i pravednijeg društva, kaže Dabižinovićeva.
Smatra da bi od velike važnosti bilo daserodnaravnopravnostnađeuustavima zemalja, jer bi na taj način bila garantovana prava i teže bi se moglo desiti da dođe do ukidanja nekog prava ženama.
- To je ono što bi načelno bilo važno, međutim, u realnosti to nije tako. Mnogo je više zemalja koje rodnu ravnopravnost nemaju kao vrijednost ikonceptkojimsegarantujupravamarginalizovanih. Uzroci su različiti, a najznačajniji je ili je to bar u mom iskustvu posljednjih 30 godina, izostanak političke volje. Na ovim prostorima u prošlom vijeku smo imali iskustvo da su ženska prava garantovana Ustavom zemlje u kojoj sam rođena. Imali smo istorijsku šansu da, sem formalnog, zažive i suštinski ta prava. Međutim, rat i ratna dešavanja, tranzicija i primjenjivanje,bezadekvatnihanalizaispecifičnosti svake od sredina, nekih drugačijihpolitičkihiekonomskihsistema,kriminalna privatizacija ogromnog društvenog bogatstva i sadašnje političke i ekonomske okolnosti u kojima smo, pokazuju nam posljedice neznanja i neosvješćenosti većine građana nekadašnje Jugoslavije. Pokazuju i nesposobnost ili zlu namjeru onih koji su se našli i na vlasti i u opoziciji. Retrogradni društveni procesi koji su na snazi