Dodik i Lukić danas u sudnici Suda BIH
Optuženi dvojac se tereti da nije primijenio i proveo odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, a za to djelo se ne može izreći kazna viša od pet godina
Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska i Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik i v. d. direktora Službenog glasnika tog bh. entiteta Miloš Lukić danas bi se, u pratnji advokata, trebali pojaviti u sudnici Suda Bosne i Hercegovine, kako bi se pred sutkinjom Jasminom Ćosić Dedović izjasnili o navodima iz optužnice. Njih Tužilaštvo BIH tereti za krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BIH, odnosno da nisu primijenili i proveli odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta iz Krivičnog zakona BIH.
Odbijeno izuzeće
Podsjećamo, visoki predstavnik je poništio 1. jula antidejtonske zakone koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske u vezi s neobjavljivanjem odluka visokog predstavnika i neprimjenjivanjem odluka Ustavnog suda BIH. Dodik je potpisao ukaz o stupanju na snagu spornih zakona, a Lukić ih je objavio u Službenom glasniku RS-A.
Za ovo krivično djelo je, prema zakonu, predviđena kazna manja od pet godina, te će Dodiku i Lukiću suditi sudija pojedinac. Ko će to biti, odlučit će sistem za automatsko upravljanje predmetima CMS, tačnije Random sistem.
- U periodu od 1. jula do 9. jula 2023. godine u Banjoj Luci, Milorad Dodik i Miloš Lukić, svjesni i znajući da je visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt donio Odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 1. jula 2023, koji zakon je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na osmoj posebnoj sjednici održanoj 27. juna 2023. i Odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RSA, broj: 15/23 od 1. jula 2023. godine, koji Zakon je Narodna skupština RS-A usvojila na sedmoj posebnoj sjednici održanoj 21. juna 2023, sa kojima su prethodno bili upoznati i protivno tome preduzimali službene radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, a ne primjenjujući i ne provodeći navedene odluke visokog predstavnika, ističe se u dijelu optužnice Tužilaštva BIH koju je Sud BIH vraćao na doradu, ali ju je 11. septembra potvrdio.
Prethodno su Dodikovi advokati u prigovorima tvrdili da krivično djelo za koje je Dodik optužen ne postoji, jer je “Schmidt nelegalan”. Kasnije su tražili izuzeće sutkinje, što je Sud BIH odbio. Stav odbrane je i da je izvjesno kako optuženi dvojac “neće imati pravično suđenje, jer je ovo politički proces”.
Treba napomenuti da su protiv Dodika i ranije podnošene krivične prijave i to zbog izazivanja rasne i vjerske mržnje, napada na ustavni poredak, kriminala, pranja novca..., ali nijedna nije rezultirala optužnicom sve do augusta ove godine.
Početak suđenja
Napomenimo da je lider SNSD-A, Milorad Dodik, nakon podizanja optužnice, izjavio da će se odazvati pozivu Suda Bosne i Hercegovine. Ukoliko se skupa sa Lukićem danas pojavi u sudnici, nakon toga će u zakonskom roku biti određen početak suđenja.
- Slučaj je potrebno uklopiti u raspored ostalih suđenja koja vodi sudija, a nakon toga potrebno je sve to uklopiti i u kapacitete Suda, odnosno vidjeti u kojoj sudnici će se održati ročište, a potom i kada je ta sudnica slobodna. Tu je i raspored koji ima odbrana. Dakle, potrebno je usaglasiti termine svih učesnika u postupku, te sve to uklopiti sa kapacitetima Suda, objasnio je nedavno za Oslobođenje sarajevski advokat Vlado Adamović.
Srbija: Ekonomski tigar na parizeru
Iako se rast cena zahuktava još od pandemije, nakon što je počeo sukob u Ukrajini, inflacija na pojedine osnovne namirnice u Srbiji za dve godine skočila je do 80 odsto.
To je uzrokovalo da vrednost potrošačke korpe bude značajno viša nego minimalna plata i da se približi medijalnoj zaradi.
Naime, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, medijalna zarada u junu iznosila je 65.358, dok je, prema Ministarstvu unutrašnje i spoljne trgovine, vrednost minimalne potrošačke korpe bila 52.155 dinara. Minimalna zarada istog meseca iznosila je 40.480 dinara.
Zbog vidno velikog inflatornog pritiska na standard građana, Vlada Srbije donela je odluku da uvede akciju “Bolja cena - cena za narod”, kojom će, u dogovoru sa trgovinskim lancima, ograničiti cene pojedinih proizvoda.
Ograničenje se isprva odnosilo na kafu, mleko, parizer, krompir, jogurt, špagete, šampon za kosu, deterdžent za pranje veša, posuđe, bezalkoholne napitke, pelene za bebe, hranu i šampon za bebe, toalet-papir, uloške i kupke za odrasle.
Zatim je, nakon što je region odlučio da uvede sličan “metod”, lista dopunjena sa još više od 20 proizvoda, među kojima se nalaze ulje, margarin, keks, pašteta, pasulj gradištanac, sapun, marmelada, džem, brašno, namaz sirko, grašak, kupus,
Lider SNSD-A je nakon podizanja optužnice izjavio da će se odazvati pozivu Suda Bosne i Hercegovine
Ministarstvo rada i socijalnog staranja Crne Gore je za ovu godinu iz budžeta namijenilo do 3,5 miliona eura za program subvencionisanja računa za električnu energiju socijalno ugroženih kategorija stanovništva
pasta za zube, kiselo mleko, luk i viršle.
Ipak, iako je “Bolja cena” do neke mere smanjila opterećenje na džep građana, najčešće kritike ove akcije odnose se na kvalitet obuhvaćenih proizvoda koji potrošači smatraju ponižavajućim, dok se rast inflacije na drugim segmentima, kao što su gorivo, energenti i akcizna roba kontinuirano nastavlja.
Tako je, radi razbijanja “mita” o nekvalitetnom parizeru, predsednik Aleksandar Vučić odlučio da, zajedno sa ministrima Tomislavom Momirovićem i Sinišom Malim, demonstrira njegovu jestivost.
Tragom obećanja, pripadnici vlasti obreli su se u Palati Srbije, za postavljenim stočićem na kom se nalazilo 500 grama sečenog parizera, dva sava hleba, dva jogurta od litar, majonez i dve kese, a sve to su, prema tvrdnjama predsednika, ministri platili 585 dinara.
Iako je ostalo nejasno kako je predsednik uspeo da pojede pola hleba s parizerom pre nego ministri po dva zalogaja, zbog čega je odugovlačio ugriz, zašto on nije zabeležen i ko je platio veliki parizer u omotu koji se nalazi na stolu, ali ne i na računu, poruka je bila jasna - svi treba da jedemo parizer. dok će paralelno i rezervoar građana biti sve dublji. Stoga sledi da će ekonomski tigar na parizeru, po “Boljoj ceni” plaćati trgovačke marže, a ako se bude mrznuo, uvećan račun za struju koštaće ga manje.
Sa druge strane, inflatorni rast nadležni će i dalje pravdati faktorima na koje država ne može uticati - koronom i ratom - uz podgrevanje iste bacanjem helikopter novca, koji će građanima obezbediti kvalitetan sendvič od prerađevine sa tri odsto mesa. Povratno, njima pokoji glas ili prezir “elite” koja umesto parizera jede kulen i čajnu.
Po “Boljoj ceni” većina radnji na rafovima ima pileći parizer od 259 dinara, jogurt od 139, špagete 49, mleko 95, sok od 80 dinara, krompir 60, domaći začin od 50, kafu od 89, marmeladu od 199, džem 229, suncokretovo ulje od 144 dinara.
Takođe i brašno za 50 dinara, keks 119, namaz sirko od 159, pasulj 259, viršle 79, paštetu za 49, grašak 139, kupus od 69, margarin za 79, kiselo mleko od 64 dinara i drugo.
Takođe i proizvode za ličnu higijenu i kućnu hemiju, u šta spadaju šampon za bebe od 69 dinara, pasta za zube od 99, sapun od 40 dinara, deterdžent za pranje suđa od 69 dinara.