Ko, ali meso nikako!
U ovoj akciji učestvuju kompanije Delez, Merkator S, DTL sa svim svojim članicama, LIDL Srbija, Super Vero, Univereksport, DIS, Metro, Domaća trgovina - Aroma, AMAN i GOMEKS, koje zajedno zauzimaju preko 80 odsto tržišnog učešća.
Crna Gora: Zima zebnju pojačava
Nabavka zimnice i ogrjeva za predstojeću zimu predstavlja veliki problem za mnoge građane Crne Gore, pogotovo penzionere, a najugroženijim biće neophodne i subvencije za grijanje. Sagovornici Vijesti su saglasni i da državu zbog najavljenog poskupljenja struje, visokih cijena goriva i života čeka teška zima, ali i da su nadležni kasnili ili ostali nijemi na upućene apele.
Kubni metar cijepanih drva u Podgorici košta do 80 eura, dok su necijepana od 65 do 70 eura, pelet je 230 eura po toni, bez PDV-A, i kako su za Vijesti rekli u jednoj fabrici, ne očekuju korekcije cijene u toku godine.
Za zagrijavanje omanje kuće u Podgorici tokom zime potrebno je bar pet metara drva, a na sjeveru države i trostruko više.
Iako im podaci istraživanja još nisu kompletirani, iz Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI) su kazali da bi četvoročlanoj porodici za dostojanstven život u Crnoj Gori, uz hranu, higijenu, obuću, ljetovanje, obrazovanje i imputiranu rentu, mjesečno bilo potrebno oko 1,6 hiljada eura. Istakli su da je to dva puta više nego minimalna potrošačka korpa koju je Uprava za statistiku Monstat objavila u junu, koja iznosi 818 eura.
Prema posljednjim podacima Monstata, prosječna plata u avgustu iznosila je 799 eura.
Monstat je nedavno objavio istraživanje prema kojem u riziku od siromaštva živi više od 20 odsto građana ili svaka peta osoba, dok je u sjevernom dijelu zemlje taj procenat 37,6 odsto. Ipak, riječ je o djelimičnom napretku jer je 2019. godine u riziku od siromaštva bilo 24,5 odsto građana, odnosno svaki četvrti.
Da hladniji dani za neke donose brigu i da situacija nije laka, Vijestima su kazali iz jedne porodice koja prima materijalnu pomoć u Herceg-novom.
”I ovako smo na ivici, kako će tek biti zimus...”.
Sa tim je saglasan i sekretar Pokreta penzionera Milo Đurović. On je naglasio da penzije rastu sporije od nivoa inflacije, te da se standard života starijih građana sve više pogoršava. Dodao je da se većina penzionera ne sprema za zimu, već gaji nadu da će biti bolje, te da zbog novca samo manji broj njih ima mogućnosti da dođe do zimnice i ogrjeva.
Radi očuvanja standarda i usporavanja inflacije, Vlada je prije desetak dana ponovo pokrenula akciju “Stop inflaciji”, kojom je predviđeno sniženje cijena za više od 100 artikala u trgovačkim lancima, prehrambene i robe široke potrošnje.
Đurović je ocijenio da su penzioneri akciju dočekali s nadom da će se stati nakraj poskupljenjima i strahu od siromaštva i gladi, ali da je ipak ogromni raskorak između obećanja i rezultata, pa se u marketima, kako tvrdi, rijetko nalaze artikli sa sniženim cijenama.
Nedavno je najavljeno i povećanje penzija od pet odsto, ali Đurović ističe da penzioneri sa minimalnom penzijom od nepunih 300 eura, odnosno sa prosječnom od 405 eura, mogu da izdvoje samo za osnovne namirnice i jedva sastave kraj s krajem.
”Kako je moguće da se uštedi pošto se plate komunalije, druge dadžbine i skupi lijekovi? Što ostane za hranu koja je iz dana u dan sve skuplja”, upitao je Đurović.
Naglasio je da su odlučili da za potrebe zimnice i ogrjeva traže pomoć od Vlade - novac za materijalno najugroženije.
Da zima neće biti laka i da će je građani dočekati sa velikom zebnjom, strahom i na rubu egzistencije, saglasni su i iz Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koji je osnovala Unija slobodnih sindikata (USSCG).
Prema njima, glavni izazov za crnogorsku porodicu jeste potrošačka korpa. Oni su pojasnili da je prema njihovim projekcijama, četvoročlanoj porodici mjesečno za hranu, higijenu, obuću i odjeću, sedmodnevno ljetovanje, obrazovanje i imputiranu rentu neophodno oko 1,6 hiljada eura. Preciznije podatke o toj “sindikalnoj potrošačkoj korpi” za dostojanstven život najavili su za početak decembra.
Zbog toga i ostalih faktora iz Centra su kazali da će najugroženijima subvencije za ogrjev biti neophodne.
Tvrde da su Vladi i Ministarstvu finansija uputili više inicijativa kako bi se regulisala cijena osnovnih životnih namirnica i goriva, te da će apelovati na to da se spriječi povećanje cijena struje, vode i čistoće jer je standard građana već ugrožen.
Dodaju da je njihova inicijativa dovela do smanjenja akciza za naftu, pa je Crna Gora ljetnu sezonu dočekala sa jednom od najnižih cijena goriva u Evropi. Smatraju da je novo ograničenje maksimalne cijene goriva, koje je Ministarstvo finansija nedavno donijelo, zakasnilo, te da su budžeti građana već uveliko ugroženi.
Navode i da su cijene osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori među najvišim u Evropi i da nije rijetkost da se proizvodi koje konzumira svako domaćinstvo mogu naći jeftinije u Njemačkoj iako su tamošnje plate daleko veće.
”Cijene pojedinih proizvoda su povećane i preko 100 odsto iako su inputi u proizvodnji i nabavci tih roba i usluga ostali isti ili se neznatno povećali (posljednjih mjeseci negdje čak i smanjili)”, kazali su iz Centra.
BIH: I drva na rate
Dok u Banjoj Luci brinu šta će sa visokim predstavnikom koga ne priznaju, dok u Sarajevu gataju hoće li imovina postati državna ili neće i dok u Brčko distriktu razmišljaju šta će biti s njima ako se Banja Luka i Sarajevo opet ne dogovore, građanima su u svim dijelovima zemlje samo dvije brige na pameti: kako dočekati i pregurati zimu.
Iako političari svih boja, mirisa i ukusa mjesecima obećavaju borbu sa inflacijom, to se ne dešava. Cijene namirnica su paprene, a metar drveta i tona peleta koštaju kao da se u njima nalazi ruda litijuma. Milka Stokić iz Brčkog kaže da ne zna ni šta će ni kako će kad udari minus.
- Kupila sam pet metara drva, ali to će mi biti malo ako zima potraje. Ja se samo molim Bogu da što duže bude sunca. Metar je sto maraka, a biće još i više kako se bude studen primicala. Cijepana su još i više, prije deset dana bilo je 120 maraka za metar. Ima ovih što čekaju da Sava natopi, pa izvlače drva na obalu, priča Milka Stokić.
Miladin Knežević iz Kotor-varoša radi sa drvima više od dvadeset godina. Kaže da metar nikada nije bio skuplji. I samo će, dodaje on, rasti. Zbog toga ljudi kupuju sve manje, a i ono što uzmu, pazare na rate.
- Ne pamtim kad sam nekome otjerao deset metara drva odjednom. Mislim da od toga ima i tri godine. A da sam nekome otjerao deset metara i da je taj odmah platio - to nije bilo, čini mi se, i duže. Uzimaju ljudi po dva-tri metra, pa i to plaćaju u više rata. A moraš tako. Ako im ne daš ti, daće neko drugi. Ili neće ni kupiti, pa će onda sve propasti, priča Miladin.
Ivka Brkić iz Mostara ove godine će kiseliti samo jedno bure kupusa. Ne zato, kaže, što je kupus skuplji nego lani, nego zato što je meso otišlo nebu pod oblake.
- Šta će mi dvije kace kiselog kupusa ako ne mogu uzeti mljevenog mesa koliko mi treba za sarmu? Kupus je još i bože pomozi, ali je meso preskupo. Ne mogu računati ni na podvarak, jer su i rebra skupa, a biće, kaže mi mesar, još i skuplja. Svinjska pogotovo nakon one kuge što je pobila sve po Lijevču. Sjesti i plakati, priča Ivka Brkić.
Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci i predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić kaže za Oslobođenje da je ovo problem sa kojim će morati da se suoče svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini.
- Zašto im teme nisu životna pitanja nego politikantstvo i dizanje tenzija? Da li ovi koji predvode skupove “Granica postoji” uopšte znaju kako narod živi? Narod gladuje dok su se oni digli da brane onoga koji bi žrtvovao i Republiku Srpsku i narod zarad svojih miliona, istakla je Trivićeva.
Oslobodimo se blokada
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BIH Dragan Čović smatra da vlast u Bosni i Hercegovinu funkcionira iako se slaže da bi trebala djelovati puno učinkovitije i dinamičnije. U intervjuu za Fenu on najavljuje novi zamah na provedbi obaveza na evropskom putu, te navodi da je ovih dana imao intenzivne razgovore sa liderima drugih stranaka parlamentarne većine kako bi se “oslobodili ovih uvjetnih blokada ili nedonošenja odluka”.
- Vlast funkcionira, a da može bolje - može, istakao je čelnik HDZ-A BIH.
Zbog vidno velikog inflatornog pritiska na standard građana, Vlada Srbije donijela je odluku da uvede akciju “Bolja cena - cena za narod”, kojom će, u dogovoru sa trgovinskim lancima, ograničiti cijene pojedinih proizvoda
Ne smije biti popuštanja
Niko nema pravo zaboraviti da još traje brutalni napad na ustavni poredak BIH. U takvoj situaciji niko nema pravo otvarati pregovore o Ustavnom sudu BIH, poručio je jučer član Predsjedništva BIH Denis Bećirović.
- Ne smije biti ni milimetar popuštanja onima koji javno govore da im je cilj razbijanje države BIH i tzv. mirno razdruživanje. Separatistima na njihovom opasnom antidejtonskom putu smeta nezavisan Ustavni sud BIH. Ko god se bori za demokratiju ne smije biti saveznik separatistima u razbijanju Ustavnog suda BIH, kaže Bećirović.
Ne pamtim kad sam nekome otjerao deset metara drva odjednom. Mislim da od toga ima i tri godine. A da sam nekome otjerao deset metara i da je taj odmah platio - to nije bilo, čini mi se, i duže
Sastanak državne koalicije
U Istočnom Sarajevu danas će biti održan sastanak predstavnika SNSD-A sa partnerima u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine. Sastanak će biti održan u sjedištu Vlade Republike Srpske u Istočnom Sarajevu, saopćeno je iz SNSD-A. Prethodni sastanak je održan u Mostaru, a tada je razgovarano o Izbornom zakonu BIH, promjenama u CIK-U... Sastanak će biti održan danas nakon Dodikove posjete Sudu BIH, gdje odlazi na prvo ročište u predmetu koji se vodi protiv njega i v. d. direktora Službenog glasnika RS-A Miloša Lukića.