Hrvatska donosi imigracijsku strategiju
Cilj je olakšati ulazak u zemlju stranim radnicima i ako nemaju ugovoren posao • Od početka godine izdato je 133.555 dozvola za boravak i rad
Hrvatske vlasti do kraja godine najavljuju imigracijsku strategiju kojom će se olakšati ulazak u zemlju stranim radnicima i njihovim obiteljima. Kako se navodi, državljani iz trećih zemalja (u koje spada i Bosna i Hercegovina) uskoro bi se u Hrvatsku mogli useliti i ako nemaju ugovoren posao. Ministarstvo unutarnjih poslova RH (MUP) dobilo je rok do kraja godine da osmisli dokument koji će prvi put od hrvatske samostalnosti jasno definirati imigracijsku politiku.
Nedostatak radnika
U Hrvatskoj je, podsjetimo, prema podacima MUP-A, od početka ove godine do kraja rujna izdano 133.555 dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj, najveći broj dozvola izdan je državljanima BIH 30.555, s 20.358 slijede državljani Srbije, 16.356 dozvola izdano je Nepalcima, državljanima Sjeverne Makedonije 11.672, Indije 11.018, Kosova 7.965, Filipina 7.958 itd. Najviše dozvola izdano je za novo zapošljavanje, gotovo 86 tisuća, to je 10 tisuća radnih dozvola više nego tijekom cijele prošle 2022. godine. Neki od njih vide svoju budućnost u Hrvatskoj.
”Svi znamo da Hrvatskoj fali radne snage. Radne snage fali cijeloj Europskoj uniji, zbog toga je upravo jučer (12.10) Europska komisija donijela jednu komunikaciju s dokumentima o demografskom osnaživanju EU. Tu će biti na raspolaganju znatna sredstva iz mehanizma za oporavak i otpornost iz Europskog socijalnog fonda plus. Iz godine u godinu izdajemo sve više radnih dozvola za strance, naše tvrtke trebaju strane radnike, po nekim istraživanjima, 78 posto malih i srednjih tvrtki treba strane radnike, ne mogu naći radnu snagu na domaćem tržištu rada i država zbog toga treba žurno reagirati”, kazao je u petak za državne medije državni tajnik MUPA Željko Katić.
”Želimo da ovim izmjenama zakona što više ljudi koji dolaze ostane, da se smanji fluktuacija radnika, trenutno 23-24 posto ljudi koji dobiju dozvolu je traži i iduće godine, ostali idu drugim poslodavcima ili se vrate u svoju zemlju podrijetla ili odu u neku drugu zemlju EU”, izjavio je Katić. “Mi već kroz postojeći zakonski okvir, Zakon o strancima, omogućavamo zapošljavanje strane radne snage, sve više radne snage dolazi iz udaljenijih zemalja jer više ni u našem okruženju nema dovoljno radne snage da bi zadovoljila svoje potrebe i država EU. Tražimo nove načine kako bi se upravljalo migracijama”, rekao je Katić.
”Produžit ćemo vrijeme na koje se mogu izdati dozvole za rad, ovisno o ugovoru poslodavaca i radnika. Vrijedit će maksimalno tri godine. Pripremamo i mogućnost da se u Hrvatsku mogu useliti i drugi, ne samo oni koji dolaze raditi kod poslodavca. Trenutno poslodavac je taj koji znatno utječe na dolazak određenih stranih državljana, država u ovom slučaju ne utječe na selekciju tih ljudi, ni na to gdje oni žele živjeti i hoće li doći s obiteljima ili sami. Želimo pružiti priliku i onima koji razmišljaju da dođu s obiteljima da se možda nasele na demografski opustošena područja. Nadamo se da će se to pred Vladom pojaviti do kraja ove godine”, pojasnio je Katić. Sindikati smatraju da strani radnici obaraju cijenu rada u Hrvatskoj koja je ionako niska.
”Mi smo i dalje po satu rada na dnu EU”, upozorava sindikalist Krešimir Sever. On kaže “da se ne možemo miriti s činjenicom kako samo olako gledamo kako naši ljudi odlaze iz Hrvatske, kako se na njihova mjesta dovode strani radnici”. Doći će do kontraefekta, gdje će domaći radnici nastaviti odlaziti raditi van Hrvatske. “Sad ćemo uz domaće tražitelje posla imati i strane tražitelje posla za ista radna mjesta.”
Demograf Tado Jurić kaže da Hrvatska ima najliberalniji Zakon o useljavanju u EU. Slaže se s predstavnikom sindikata. “Procesi potiču iseljavanje Hrvata, useljavanje
Želimo pružiti priliku i onima koji razmišljaju da dođu s obiteljima da se možda nasele na demografski opustošena područja
Kako poslodavci mogu kreirati useljeničku politiku a da se narod ništa ne pita, rekao je Jurić
strane radne snage dovodi do svega što je sindikalist Sever govorio, posljedica je tu još pregršt, to se odražava i na rast cijena nekretnina. Novi pakt o migracijama predlaže da svaka članica EU po azilantu koji primi dobiva 20 tisuća eura. Hoće li se to odraziti i na Hrvatsku, Slavoniju? Bugarska i Irska nisu ušle u Schengen. Irska nije, Hrvatska jeste. S time je ona obvezna svakome tko uđe u zemlju ponuditi azil.
Neselektivno useljavanje
Ako zakon predvidi da osobe iz stranih zemalja uđu u RH bez radne dozvole, nitko neće moći garantirati je li ovdje riječ o azilantima, migrantima ili stranoj radnoj snazi”, kaže demograf Jurić.
”Mi smo ovim zakonom kao narod pristali nestati. Ovdje je jasna stvar da je naše useljavanje neselektivno. U Njemačku useljavaju visokoobrazovani, kod nas nije tako. Kako poslodavci mogu kreirati useljeničku politiku a da se narod ništa ne pita”, naglasio je Jurić. “Mislim da se nužno pretvaramo iz iseljeničke u useljeničku zemlju te smo u konkurentnoj ulozi sa svim drugim zemljama EU za strane radnike i moramo napraviti dobar imidž Hrvatske u tim zemljama da bismo te ljude privukli”, kazao je za državne medije Hrvoje Butković iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu.
Oduzeto oružje
Kosovska policija zaplijenila je veću količinu oružja prilikom racije na sjeveru zemlje. Ministar unutrašnjih poslova Xelal Svecla je rekao da dosad zaplijenjeno oružje rasvjetljava plan Srbije za pripajanje sjevera. Svecla je objavom na Facebooku poručio da se “nastavlja razotkrivanje plana terorističkih struktura Srbije za pripajanje sjevera naše zemlje”. Rekao je da su to isti proizvodi koji su zaplijenjeni u Banjskoj i ranije u Zvečanu. Pronađene su i torbe, radioveze, panciri, medicinska oprema, prsluk za nošenje šaržera, gas-maska i baterije.
Ubijen 21-godišnjak
Dvadesetjednogodišnji Z. F. (21) ubijen je iz vatrenog oružja u obračunu dvije grupe mladića na benzinskoj pumpi na Segedinskom putu u Subotici. Do fizičkog obračuna dvije grupe mladića došlo je tridesetak minuta poslije ponoći. Oni su nakon tuče u dva automobila krenuli sa pumpe i tada je pucano iz jednog automobila na drugi u kojem je pogođen Z. F, koji je preminuo, potvrđeno je za RTS u Policijskoj upravi u Subotici. Policija je odmah blokirala dio grada u kojem se dogodilo ubistvo. Veliki broj osumnjičenih koji se dovode u vezu sa ovim slučajem je priveden. Saslušanja su u toku.