Arheološka raskoš iz doba Avara
U naš najstariji i najveći muzej doputovala je gostujuća izložba iz Zagreba koja se bavi nalazima nastalim po dolasku Slavena u dijelove Evrope južno od Drave
Gostujuća izložba “Avari i Slaveni južno od Drave” autorica Anite Dugonjić iz Arheološkog muzeja u Zagrebu i Anite Rapan Papeša iz Gradskog muzeja Vinkovci otvorena je u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Ova vrijedna postavka predstavlja arheološki materijal ranosrednjovjekovnog razdoblja s područja kontinentalne Hrvatske, s kratkim tekstualnim osvrtom na područje Dalmacije, Istre i Primorja. Materijal iz fundusa hrvatskih muzeja, privatnih zbirki i ostalih institucija pokazuje bogatstvo kulturne baštine pojedinih hrvatskih regija.
- Pripremiti ovu izložbu, iako smo imale originalnu ideju, nije bilo nimalo jednostavno. Naime, morali smo sarađivati sa čak 16 različitih institucija, što je bio izazov sam po sebi, kaže Dugonjić.
Velika seoba
Izložba je podijeljena na tematske cjeline: Povijesna pozadina, Avarsko društvo, Slavensko društvo, Naselja, Zanati, Gospodarstvo, Kulturni utjecaji na avarskom prostoru južno od Drave, Žene, Iznimni nalazi, Duhovni život, Groblja i pogrebni običaji, Ratnici te Avarski arheološki nalazi na istočnoj obali Jadrana i u njegovom zaleđu.
- U sklopu cjeline “Ratnici” postavljena je niska vodoravna vitrina u kojoj se prikazuju bioarheološki ostaci konja i konjanika s dijelovima opreme i prilozima s lokaliteta Stari Jankovci – Gatina, u položaju u kojem su pronađeni tijekom arheoloških istraživanja. Cjelina “Iznimni nalazi” prikazuje materijal koji se po svojim značajkama smatra izvanrednim po načinu izrade, mjestu pronalaska te zanimljivoj povijesti pronalaska. Riječ je o srebrenim nalazima iz Čađavice kraj Slatine koji su dio stalnog postava Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu, ističe Rapeša.
Avari i Slaveni na prostoru Europe sudjelovali su u velikoj seobi koja će kao konačnu posljedicu imati potpunu promjenu etničke karte i političkih odnosa na području Europe. Iako postoji više teorija o migraciji Slavena iz svoje pradomovine sjeverno od Karpata, većina istraživača se slaže da je doseljavanje Slavena nakon sredine 6. stoljeća u izravnoj vezi s Avarima.
- U avarodobnom društvu ratnici su najvažniji društveni sloj, pokretači gospodarstva, sigurnosne
Važan događaj predstavlja zauzimanje Sirmiuma 582. godine
snage i politička elita. Među slavenskim populacijama vrbovali su vojnike, ali su, u isto vrijeme, sprečavali uzdizanje slavenske ratničke elite strahujući da bi ona u konačnici mogla ugroziti njihov status. Avari su se isticali naprednom vojnom taktikom i hrabrim konjanicima. Običaj zajedničkog sahranjivanja ratnika i konja odaje njihovu bliskost s konjima i ulogu koju je konj imao u avarodobnom društvu, objašnjava Rapeša.
Avari su sa Slavenima vodili mnoge vojne pohode protiv Bizantskog carstva (koje ih je pokušavalo smiriti isplatama u zlatu), rušili su pogranične gradove i utvrde, naselja i mjesta.
- Važan događaj predstavlja zauzimanje Sirmiuma 582. godine, važnog bizantskog središta, nakon opsade koja je trajala dvije godine (danas Sremska Mitrovica u Srbiji). Kako je romansko stanovništvo (stanovništvo u gradovima pod bizantskom vlašću) doživljavalo silovite avarske napade i atmosferu tijekom opsade grada, dijelom nam dočarava natpis na opeci koji je grčkim pismom napisao stanovnik Sirmiuma tijekom njegove opsade: “Kriste Gospodine, pomozi gradu, zaustavi Avarina, zaštiti Romaniju i onog koji je ovo napisao. Amen”. Opeka se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu, dodaje autorica izložbe.
Postavka predstavlja arheološki materijal ranosrednjovjekovnog razdoblja s područja kontinentalne Hrvatske
Sudjelovanje djece
Izložbu “Avari i Slaveni južno od Drave” prati dvojezični deplijan (na hrvatskom i engleskom jeziku), a za najmlađe su osmišljeni pedagoško-edukativni punktovi unutar izložbe i nagradna igra koja od njih zahtijeva uključenost, odnosno aktivno sudjelovanje u samoj izložbi kroz istraživanje i crtanje arheoloških predmeta.
Koordinatorica izložbe Adisa Lepić iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine poručuje da je ova izložba međunarodnog karaktera te da je nakon niza gostovanja u hrvatskim gradovima uspješno realizovana i u Bosni i Hercegovini, u našem najstarijem i najvećem muzeju.
- Postavka nije posvećena samo stručnoj javnosti nego je pristupačna i široj publici. Smatramo da će biti zanimljiva i najmlađima, za koje imamo posebne sadržaje, poručila je Lepić.