Crnogorska Vlada je proeuroatlantska
”Kurti je prihvatio osnivanje ZSO i Statut koji je napravljen. Ovaj predlog Statuta je prihvaćen od obe strane i sad se samo traži forma koja će blindirati dogovor. Statut pruža potpuni kosovski okvir, tako da ZSO neće imati nikakve izvršne funkcije i sigurnost, izuzev u oblastima obrazovanja, zdravstva i delu koji se tiče transparentnosti u budžetskom finansiranju iz Srbije”, rekao je za portal neimenovani izvor.
Kako ističe, očekuje se da će doći i do menjanja naziva.
”Vrlo verovatno se to neće zvati Zajednica srpskih opština, a postoji mogućnost da se okviru te asocijacije dodaju i neke druge opštine sa albanskom većinom. Priča o izvršnim funkcijama tog tela, nalik onome što Republika Srpska ima u BIH, jednostavno ne stoji i to se definitivno neće dogoditi”, poručio je sagovornik portala.
Da uprkos pomacima i dalje postoje problemi u pregovorima, pokazuje, prema rečima izvora Nove, i to što je Kurti na sastanku sa Vučićem i predstavnicima EU tražio formalno, odnosno ceremonijalno potpisivanje sporazuma. S druge
Kurti je prihvatio osnivanje ZSO-A i Statut koji je napravljen, rekao je neimenovani izvor
strane, predsednik Srbije naglasio je da eventualni potpis može da usledi tek po okončanju izbora u Srbiji koji su planirani za 17. decembar.
”Tu se pojavio Kurtijev zahtev o ulasku u EU i NATO, a tražio je i da pet članica koje nisu priznale Kosovo to učine. Vučić je prihvatio nacrt i dinamiku primene sporazuma iz Ohrida, ali bez potpisa, ali to ne znači da potpisa neće biti. Na tok pregovora značajno je uticalo to što su predložena dva modela dogovora: Jedan koji bi podrazumevao detaljnu izjavu obe strane i koja bi imala jednaku težinu kao i potpisi i drugi koji bi uključivao sporazume dveju strana sa Evropskom unijom. Vučić je prihvatio sve, uključujući i potpisivanje sporazuma, ali ne sa Kurtijem na istom dokumentu. Takođe, naglasio je da eventualni potpis može da usledi tek po okončanju izbora u Srbiji i predložio je, između ostalog, da predsednik Francuske dođe u posetu u Beograd u narednih mesec i po, što se poklapa sa periodom predizborne kampanje”, prenosi Nova.
Napravljen pomak
Da je, ipak, napravljen pomak i da EU očekuje konkretne poteze, može se zaključiti i iz obraćanja predsednice Evropske komisije Ursule von der Leyen od pre nekoliko dana koja je na konferenciji za novinare objasnila se od Beograda traži da prihvati sporazum koji je ponudila EU, dok je Priština u obavezi da ga provede i osnuje ZSO.
”O čemu se radi? Radi se o provođenju sporazuma iz Ohrida. On predviđa određene korake, kao što su priznanje dokumenata, institucija, a s druge strane to ide uz osnivanje Asocijacije opština sa srpskom većinom, što treba da realizuje Kosovo. To će utrti put normalizaciji odnosa”, naglasila je gošća iz Bruxellesa, a zatim dodala da je važno da Srbija podrži Statut ZSO.
Crnogorski premijer Milojko Spajić kazao je jučer kako je Vlada te zemlje u potpunosti proeuroatlantska, a Sjedinjene Američke Države su njezin ključni partner i saveznik, javila je Fena.
Spajić je to rekao tokom sastanka s američkom ambasadoricom u Crnoj Gori Judy Rising Reinke, koja je kazala kako očekuje da će Vlada Crne Gore brzo ostvariti napredak u ispunjavanju obaveza kako bi napredovala ka članstvu u Evropskoj uniji i ostala jaka saveznica u NATO-U.
Kako je saopšteno iz Vlade Crne Gore, tokom susreta bilo je također riječi o predstojećem popisu stanovništva, a crnogorski premijer je poručio da će vlada učiniti sve kako bi taj proces bio što inkluzivniji.
”Za daljnji razvoj potrebni su nam podaci, ali podaci koji su kredibilni i priznati od svih relevantnih aktera”, kazao je Spajić.
Vlada premijera Milojka Spajića izabrana je u utorak, a manijski ju je podržala i prosrpska desnica, čiji je čelnik Andrija Mandić izabran za predsjednika Skupštine Crne Gore.
Iz američke ambasade tim povodom saopšteno je kako nova crnogorska Vlada treba biti odgovorna prema vlastitim zacrtanim ciljevima, ali je naglašena i zabrinutost da bi stranke koje povijesno ne podržavaju te ciljeve mogle spriječiti napredak države.
Nova crnogorska Vlada održala je u srijedu prvu sjednicu na kojoj je donijela odluku o odgađanju popisa stanovništva za 30 dana. Zahtjev za odgađanje popisa ranije su uputili čelnici manjinskih vijeća, dok su procrnogorske stranke najavile njegov bojkot, nazvavši ga inženjeringom kojim se želi povećati broj Srba u Crnoj Gori, te su direktno optužili službeni Beograd da se uključio u tu kampanju, što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić negirao.
Sjedinjene Američke Države su naš ključni partner i saveznik, poručio je Milojko Spajić