Eđunarodnim sankcijama
je drago što se Bjelorusija uspješno odupire sankcijama.
- I za nas je teška situacija, jer ne želimo da se odreknemo našeg suvereniteta i naših prava. Želja za slobodom i uređenim društvom je naša zajednička borba, naveo je Dodik.
Potom se lider SNSD-A sastao i sa predsjednikom bjeloruske Akademije nauka Vladimirom Grigorevičem Gusakovom, a tom prilikom se upisao u knjigu utisaka.
Da članstvo u EU ne vodi preko Minska i Moskve, smatra osnivač i predsjednik Evroatlantskog savjeta Srbije Dragan Šormaz.
- Imate tačku A - Srbija i BIH i tačku B - članstvo u EU. Taj put je zamišljena linija između A i B, a trebali bismo se potruditi da ona bude što kraća - i mi u Srbiji i vi u Bosni. Preko Minska i Moskve to može biti samo mnogo duže, ako uopšte može da dođe do članstva u EU. Šta znači put ako vi nemate pristup fondovima, kaže Šormaz.
Ističe da “Milorad Dodik prati politiku Aleksandra Vučića, što je više nego jasno”.
- Čini mi se da on čak ima neke prisnije odnose ili pokušava da ima. Ta njegova poseta nema nikakvu korist za Republiku Srpsku. Ona može imati neku korist lično za njega ili za njegovu vladu, vlast u RS-U. Ali, konkretno za građane RS-A i za BIH ne može imati nikakvu korist, može imati samo štetu i ništa drugo, podvlači Šormaz.
Koliko znam, dodaje Šormaz, “Bosna i Hercegovina je uvela Rusiji sankcije zvanično i tako se vodi ta odluka u Bruxellesu”.
- Šta on sada priča i kako sebe pravda na taj način? Svi znamo da to nije uvođenje sankcija, kako se zamišlja ovde, nego je to usaglašavanje sa odlukama Evropske komisije. I to se donese na nivou ministarstva spoljnih poslova. On kaže jednu stvar koju u Bruxellesu gledaju potpuno drugačije. Zašto? Zbog javnosti u RS-U da bi se pravdao Lukašenku, kaže Šormaz.
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da evropski put do Bruxellesa ne vodi preko Minska i Moskve.
- Iz prostog razloga što vidimo da se, pogotovo Rusija, nalazi na stalnom udaru nakon invazije na Ukrajinu, na udaru sankcija EU. Isto tako, vidimo vrlo jasne i sve direktnije poruke koje nam dolaze iz EU, gdje se traži da BIH uskladi svoju spoljnu politiku, ali isto tako i primjenu sankcija prema Rusiji sa politikom Unije. Na drugoj strani dobijamo dosta kontroverzne poruke lidera SNSD-A, koji zapravo potcrtava u posljednje vrijeme put u EU, a to ne zvuči vjerodostojno, pogotovo ako ćemo te poruke vezati sa putešestvijem koje je preduzeo. On u posljednje vrijeme izrazito naglašava da je RS vrlo zainteresovan i da insistira na evropskom putu BIH, a vidimo zapravo da se sastaje sa onim ljudima, državnicima koji su već godinama pod sankcijama EU. Pitanje koje je u ovom trenutku otvoreno jeste kako će na ta putovanja i poruke koje dobijamo reagovati evropski zvaničnici, posebno u svjetlu martovske odluke kada BIH treba da dobije odobrenje za početak pregovora sa EU, podvlači Topić.
Dodaje da se radi o onim liderima koji dijele apsolutno isti vrijednosni sistem, a on nije na fonu vrijednosti EU.
Preča je Amerika
- Ono što jeste bilo važno lideru iz RS-A je da on dobije podršku za ispravnost politike koju vodi, a znamo kakva je to politika, kaže Topić.
Dodik je ranije najavio kako će se “za dva-tri dana” sastati sa Putinom (predsjednik Ruske Federacije, op. a), a planira se sastati i sa predsjednikom Tatarstana.
- Kada se vratim, slijedi sastanak sa predsjednikom Skupštine Crne Gore, a dva dana kasnije putujem u Antaliju, gdje ću se sresti sa predsjednikom Turske Erdoganom, kao i drugim predsjednicima koji će biti prisutni na konferenciji, rekao je Dodik.
Ranije je bio dogovoren i susret sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom, koji je trebalo da dođe u Banju Luku. Međutim, susret je prolongiran jer je Orban dobio poziv da ide u Ameriku. Dodik je najavio da će taj sastanak biti održan u martu.
U Sarajevu je jučer održana inauguralna sjednica Upravnog odbora za izgradnju mira za BIH, koji će rukovoditi aktivnostima Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara UN-A u BIH, navedeno je iz MVP-A BIH.
Cilj Fonda je podstaći pomirenje i čvršće veze u zajednici, povećati učešće žena u donošenju odluka, te osnažiti mlade. Prvom sjednicom su predsjedavali ministar vanjskih poslova BIH Elmedin Konaković i rezidentna koordinatorica UN-A u BIH Ingrid Macdonald, koja je kazala da je podrška Fonda 36 miliona KM do 2026. U UO su i predstavnici Delegacije EU u BIH.
Poruke o EU putu ne zvuče vjerodostojno, pogotovo ako ćemo ih vezati sa putešestvijem koje je preduzeo, ističe Topić
Od Njemačke 6,5 miliona eura za OSBIH
Ministar odbrane BIH Zukan Helez jučer je u Sarajevu primio vojnog izaslanika Savezne Republike Njemačke u BIH, pukovnika Franza Josefa Noltea, koji ga je informirao da je Vlada SR Njemačke u proračunu za 2024. godinu izdvojila 6,5 miliona eura za infrastrukturne projekte u Oružanim snagama BIH.
Kako je kazao pukovnik Nolte, u okviru tih 6,5 miliona eura, 1,5 miliona će biti utrošen za nabavu terenskih odora za pripadnike OSBIH. Također, postoji mogućnost da Njemačka pomogne s još dodatnih milion eura za infrastrukturne projekte OSBIH u kasarni Pazarić.
Umro Nenad Guzina
U Chicagu, gdje je živio u poslijeratnom vremenu, umro je Nenad Guzina, istaknuti javni kulturni radnik Grada Sarajeva.
Nenad Guzina je u ulozi predsjednika Gradske organizacije Socijalističkog saveza Sarajeva dao značajni doprinos u pripremama i održavanju XIV zimskih olimpijskih igara 1984. godine.
Ostao je predan državnosti Bosne i Hercegovine, slobodarskom duhu građana Sarajeva i zajedničkom životu i ravnopravnosti naroda u Bosni i Hercegovini.