Verbalni i fizički napadi na Bošnjake
Tokom 2023. godine intenzivirani su napadi na bošnjačke povratnike gotovo u svim dijelovima entiteta Republika Srpska
Posebno indikativna je i situacija smjene zamjenika načelnika Općine Srebrenica, koju je obavljao Bošnjak. Umjesto njega, na tu poziciju je imenovan Srbin, tako da i funkciju načelnika i zamjenika načelnika obavljaju pripadnici istog (srpskog) naroda. Za to čak nisu imali ni zakonskih smetnji i prepreka, budući da su nešto ranije promijenjeni važni članovi Statuta Općine Srebrenica, čime je omogućeno da na obje navedene pozicije mogu biti imenovani pripadnici istog naroda.
Za bosanskohercegovačko društvo, a posebno za mjesta kao što je vlasti tog entiteta. Bošnjake se demotivira da pokreću vlastite biznise, a čak su izloženi i raznim pritiscima ukoliko žele implementirati svoje poduzetničke inicijative u tom dijelu države. Od najviših predstavnika vlasti tog entiteta više puta se moglo čuti kako javno govore da se ne prodaju imovina i preduzeća Bošnjacima. U tome je najotvoreniji aktualni predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik.
Sigurnosna situacija za Bošnjake u entitetu Republika Srpska je najsloženija. Permanentno se događaju verbalni i fizički napadi na Bošnjake
Višegrada. Ovaj slučaj premlaćivanja još nikada nije rasvijetljen, kao i niz drugih sličnih slučajeva, što izaziva dodatni nemir među, ionako malim brojem povratnika Bošnjaka.
Usložnjavanju sigurnosne situacije i stanja povratnika Bošnjaka u entitetu Republika Srpska dodatno doprinose stalni politički istupi predsjednika entiteta Republika Srpska i njegovih političkih partnera, u kojima otvoreno prijete secesijom od države, negiraju identitet Bošnjaka i sprečavaju na sve moguće načine ozbiljno organiziranje Bošnjaka u tom entitetu. Također, ti isti politički predstavnici Srba organizirano i smišljeno u kontinuitetu posljednjih godina otvoreno veličaju presuđene ratne zločince, odobravaju crtanje murala na svim vidljivim mjestima u gradovima širom entiteta Republika Srpska i dodjeljuju im svakojaka odlikovanja ili podižu spomen-obilježja i biste.
Etničko čišćenje
Evidentno je kako su se vlasti entiteta Republika Srpska stavile u funkciju političke realizacije jednog od strateških ciljeva koji nisu provedeni agresijom na RBIH u razdoblju 1992-1995, stvoriti potpuno etnički čist prostor u kome će isključivo i samo živjeti Srbi (Kuka, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava).
Uzimajući slučaj Srebrenice, kao recentan slučaj kršenja ljudskih prava (građanskih i političkih, posebno), ali i kršenja prava branitelja ljudskih prava, nastoji se izvijestiti o stepenu kršenja ljudskih prava onih koji aktivizmom ustaju u zaštitu prava posebno ranjivih, marginaliziranih kategorija sa ciljem da artikuliraju glas žrtava, a pri tome nailaze na dodatna kršenja svojih prava, zastrašivanje, zlostavljanje, prijetnje i slično.
Mirsad Cvrk rođen je 27. 4. 1971. Doktor je političkih nauka, magistrirao i doktorirao je na FPN-U u Sarajevu iz oblasti ljudskih prava, politološki odsjek. Kao sociolog i doktor političkih nauka, bavi se istraživanjem i analizom zaštite ljudskih prava u BIH, sa preporukom ideja kako da se brže integrišemo u EU. Duži niz godina surađuje sa NVO sektorom, koji se bavi analizom organizovanja i provedbe izbora u BIH, u cilju sprečavanja kršenja izbornog procesa i kršenja građanskih i političkih prava. Ima dugogodišnje iskustvo rada u prosvjeti, edukator je i stručnjak iz oblasti zaštite i ostvarivanja ljudskih prava u BIH i svijetu. Autor je više knjiga o ostvarivanju ljudskih prava u državi BIH, sa posebnim osvrtom na Srebrenicu, gdje se dogodio genocid 1995. i gradove za koje se UN obavezao da će ih zaštititi 1993.