O, Anto Nobilo bi bio svako
stranici Ureda visokog predstavnika, te se odmah objavljuje u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine, napominju eksperti.
Dakle, u skladu s odlukom visokog predstavnika kojom se 1. jula 2023. donosi Zakon o izmjenama i dopunama KZBIH, on je stupio na snagu narednog dana - 2. jula. Ova odluka objavljena je na internetskoj stranici OHR-A 1. jula. Shodno tome, kada je Dodik 7. jula potpisao navedeni ukaz, Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona je već bio na snazi i uredno je bio objavljen na internetskoj stranici OHR-A.
- Što se tiče činjenice da advokat Nobilo spominje Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BIH, važno je napomenuti da je namjena tih pravila da se njima daju smjernice, ali da ona nikada ne mogu imati prednost u odnosu na ili poništiti ono što je predviđeno zakonom ili ustavom. U ovom slučaju i Zakon i Ustav predviđaju drugačije od tih smjernica. Ustavom BIH se ne propisuje da se odluke Parlamentarne skupštine BIH objavljuju u Službenom glasniku BIH kako bi stupile na snagu, nego da “neće stupati na snagu prije objavljivanja” (IV.3.H). Odlukom visokog predstavnika i Zakonom o izmjenama i dopunama KZBIH koji je donio visoki predstavnik jasno je predviđeno kada će zakon stupiti na snagu i prethodno su objavljeni na službenoj internetskoj stranici OHRA, analiziraju eksperti.
Primjećuju kako Dodikov savjetnik “izgleda, ipak, predlaže da Sud BIH treba razmotriti pitanje stupanja na snagu odluke visokog predstavnika”.
- S tim u vezi, važno je podsjetiti da ovlaštenja visokog predstavnika proizlaze iz Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u BIH i relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojenih u skladu s Poglavljem 7 Povelje UN-A i da ni ovlaštenja niti vršenje tih ovlaštenja ne podliježu razmatranju od sudova ili bilo kojeg drugog organa u BIH. Vrijeme stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine određeno je odlukom visokog predstavnika i neupitno se direktno odnosi na način na koji je visoki predstavnik vršio ovlaštenja djelujući u okviru mandata za provođenje Općeg okvirnog sporazuma za mir, naglašava se u analizi.
Pravni eksperti upozoravaju i da bi ovlaštenje visokog predstavnika da donosi obavezujuće odluke u vezi s provedbom mira u Bosni i Hercegovini, kao provedbena mjera prema Poglavlju VII Povelje UN-A, bilo ozbiljno ugroženo ako bi zavisilo od dobre volje domaćih vlasti da takve odluke objave u svojim službenim glasnicima, budući da bi to narušilo svrhu i prirodu ovlaštenja koja su visokom predstavniku povjerena.
Advokat Anto Nobilo pozvao se i na međunarodno pravo, kako bi svoje pravne argumente potkrijepio.
“Venecijanska komisija je još 2005. dala nekoliko vrlo kvalitetnih stavova, među kojima i sljedeći: ‘Pravna sigurnost uključuje dostupnost zakona. Zakon mora biti siguran, predvidljiv i lako razumljiv. Osnovna načela kao što su nullum crimen sine lege/ nulla poena sine lege ili neretroaktivnost kaznenog zakona bedemi su pravne sigurnosti’”, rekao je Dodikov savjetnik.
Pravni stručnjaci napominju da kod definisanja pojma zakonitosti, Konvencija o zaštiti ljudskih prava u članovima od 8. do 11. definiše kvalitetne pretpostavke samog zakona, pogotovo pretpostavku dostupnosti i predvidljivosti.
Opšta dostupnost
“U pogledu dostupnosti, Evropski sud za ljudska prava provjerava je li krivični zakon na kojem se temeljila osporena osuđujuća presuda bio u dovoljnoj mjeri dostupan podnositelju zahtjeva, to jest, je li bio javno objavljen (u pogledu dostupnosti domaće sudske prakse o tumačenju nekog članka zakona, vidi Kokkinakis protiv Grčke, stavak 40. i G. protiv Francuske, stavak 25.). Djelovanje visokog predstavnika, kao stranog faktora koji donosi zakone, i čiji se zakon onda inkomponira u pravni sistem BIH, analogijom se može podvesti pod slijedeći stav ESLJP-A: Kada se osuđujuća presuda isključivo temelji na međunarodnom ugovoru koji je ratificirala tužena država, Sud može provjeriti je li taj ugovor uključen u domaće pravo i pojavljuje li se u službenoj publikaciji (u pogledu Vodič kroz članak 7. Konvencije – Nema kazne bez zakona Evropski sud za ljudska prava 12/25 Zadnje ažuriranje: 31. 8. 2018. Ženevskih konvencija, vidi Korbely protiv Mađarske [VV], stavci 7475.). Dakle, i ESLJP i Ustavni sud BIH predviđaju mogućnost vanjske intervencije u pravni sistem države. U jednom slučaju to je međunarodni ugovor, a u drugom slučaju akt visokog predstavnika”, pojašnjavaju eksperti.
Dodaju da po načelu dostupnosti ti vanjski akti trebaju biti uključeni u domaće pravo.
“Evropski sud za ljudska prava smatra da se međunarodni ugovori koji sadrže opis i kaznu krivičnog djela trebaju uključiti u domaće pravo i objaviti u službenoj publikaciji, što je u konkretnom slučaju Službeni glasnik BIH. Analogijom se ovaj stav može primijeniti i u slučaju ‘Schmidtovog’ Krivičnog zakona. Dakle, ako se svi zakoni oduvijek u BIH objavljuju u Službenom glasniku i nigdje drugo, onda je razumno zaključiti, uvažavajući istaknute principe dostupnosti i predvidljivosti, kao i činjenice da je ‘Schmidtov’ zakon zaista objavljen 7. 7. 2023. u Službenom glasniku, da je zakon stupio najranije dan nakon što je Milorad Dodik potpisao inkriminirani ukaz. Kao što vidite, ‘da je advokat biti lako, bio bi to svatko’”, poručuju eksperti.
Ocjenjuju da, prema međunarodnom pravu (čija su opća načela, prema Ustavu BIH, sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i njenih entiteta), uslov za stupanje na snagu zakonâ nije objavljivanje u službenom glasniku, nego opšta javna dostupnost njegovih odredbi.
“Dakle, istinsko pravno pitanje nije da li je zakon objavljen u Službenom glasniku, nego da li je bio u dovoljnoj mjeri dostupan optuženom. Ponovo, zakon koji je donio visoki predstavnik objavljen je na internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika i o njemusuopširnoizvještavalimedijiširom BIH, pa je stoga i bio u potpunosti dostupan. Dodik je 2. jula istakao da će Republika Srpska nastaviti svojim putem,dodajućidaćeonkaopredsjednik RS-A potpisati zakone koje je nedavno usvojila Narodna skupština Republike Srpske uprkos odlukama visokog predstavnika. Gospodin Dodik je izjavio: ‘Znam da su smislili da me skembaju i strpaju u zatvor. Kada potpišem ukaz o ovim zakonima, oni će to tretirati kao kršenje odluka visokog predstavnika, koji nije visoki predstavnik, i mene će procesuirati pred Sudom i Tužilaštvom BIH. Vidjećemo. Mislim da će Republika Srpska uskoro donijeti zakon o zabrani djelovanja Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BIH, Sudaitužilaštvabihnateritorijirepublike Srpske’. Ovaj zakon mu je stoga zasigurno bio u potpunosti dostupan mnogo prije 7. jula, datuma kada je odlučio da potpiše navedeni ukaz”, konstatuju eksperti, te se osvrću na obaveze država članica.
Poruke s Kozare
“Što se tiče izraza ‘u skladu sa zakonom’ i ‘propisano zakonom’, koji se pojavljuju u članovima 8. do 11. Evropske konvencije o ljudskim pravima, jasno je da ne postoji obaveza država članica da objavljuju zakone u službenim glasnicima, nego je umjesto toga Evropski sud pojasnio da Konvencija ne sadrži nikakve posebne zahtjeve u pogledu stepena javnosti koji se treba pripisati određenoj zakonskoj odredbi (Špaček, s.r.o., protiv Češke Republike ili NIT S.R.L. protiv Republike Moldavije). Pored toga, Evropski sud je pojasnio da se pojam zakon u smislu Evropske konvencije o ljudskim pravima ne treba shvatiti u njegovom formalnom smislu, te da on podrazumijeva ne samo statutarno pravo već i sudsku praksu. Dakle, pravila običajnog prava bi u načelu mogla zadovoljiti zakonom propisani dio testa (Sunday Times protiv Ujedinjenog Kraljevstva, 1979. ili Sanoma Uitgevers B.V. protiv Holandije, 2010)”, navodi se u analizi.
Podsjetimo da je Milorad Dodik, dan nakon odluke Christiana Schmidta, na Kozari pred novinarima govorio 55 minuta.
- Po onom što nam se juče desilo i što se dešava u Ustavnom sudu, mi smo kolonija. Narodna skupština neće moći prihvatiti odluke koje je na ovaj način donio bilo ko, rekao je Dodik.
Eksperti međunarodnog prava ističu kako je od koristi imati u vidu i to da se Ustavom BIH propisuje da će se entiteti i sve njihove administrativne jedinice u potpunosti pridržavati Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija države, a ne obrnuto.
Suđenja Miloradu Dodiku i Milošu Lukiću nastavljaju se u Sudu BIH 6. marta.
Dva samita u Tirani
Predsjedateljica Vijeća ministara BIH Borjana Krišto sudjelovat će danas na Samitu Ukrajina - Jugoistočna Evropa i sutra na Regionalnom samitu o planu rasta i usklađivanju koji se održavaju u Tirani.
Domaćini Samita Ukrajina
- JE su premijer Albanije Edi Rama i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Domaćini Regionalnog samita o planu rasta i usklađivanja su Rama i povjerenik Evropske komisije za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi. Predsjedateljica Krišto će se na oba samita obratiti prisutnima.
Kada bismo se sad žalili, Ustavni sud BIH bi potvrdio da je ispravno ovo što Schmidt radi, rekao je Dodik dan nakon objave odluke o izmjenama Krivičnog zakona BIH
Spriječite kolaps!
Delegacija EU u BIH, OHR, OSCE te ambasade Velike Britanije i SAD-A uputile su zajedničku izjavu u kojoj pozivaju bh. vlasti da bez odgađanja preduzmu mjere kako bi spriječile kolaps javnog RTV sistema.
“Pronalaženje održivog modela za finansiranje javnog RTV sistema predstavlja ključan prioritet na evropskom putu, dio je relevantnih obaveza koje je BIH preuzela kao država članica OSCE-A i zahtijeva hitno rješavanje. Javni RTV sistem bi trebao da ima ključnu ulogu u očuvanju demokratskih principa”, poručili su.
Dodik u Podgorici
Milorad Dodik, predsjednik RSA, rekao je jučer nakon sastanka s predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem u Podgorici da je ponudio institucijama te države sporazum o specijalnim vezama, po uzoru na sporazum sa Srbijom.
“Tu sam da podržim mir, stabilnost i razvoj Crne Gore. Tu sam da podržimo njeno opredjeljenje ka EU, za šta je i RS. Mi nudimo da se uključi u megaprojekt izgradnje HE Buk Bijela”, rekao je Dodik, kojeg su dočekali demonstranti s transparentima: “Putinovi poklisari nisu dobrodošli”, “Za cjelovitu i nedjeljivu BIH”, “Genocid u Srebrenici”...