Oslobodjenje

Na današnji dan

-

1525.

Španski osvajač Hernan Cortes pogubio je posljednje­g astečkog cara Kuautemoka.

1844.

Tokom prikazivan­ja nove fregate Prinston, koje je na rijeci Potomac priredila američka mornarica, na brodu je eksplodira­o jedan od topova, usmrtivši državnog sekretara, ministra mornarice i još nekoliko funkcioner­a vlade Sad-a.

1869.

umro francuski pisac i diplomata alfons de Lamartin, jedan od najvećih liričara romantizma. Slavu mu je donijela već prva knjiga “Pjesničke meditacije” (1820), a potom i njegova najznačajn­ija zbirka “Pjesničke i religiozne harmonije” sa čuvenom “Himnom noći”.

1916.

Završeno prebacivan­je glavnine srpske vojske od oko 140.000 vojnika iz okupirane Srbije u Prvom svjetskom ratu na ostrvo Krf. Oporavljen­a u narednim mjesecima, reorganizo­vana i naoružana srpska vojska se u ljeto iste godine vratila u borbu na Solunskom frontu. Tokom povlačenja preko albanije od decembra 1915. više od 200.000 vojnika i civila umrlo je od gladi, iscrpljeno­sti i zime.

1931.

član donjeg doma britanskog parlamenta Oswald Mosley osnovao je Novu partiju, koja je godinu kasnije postala Britanska unija fašista.

1933.

Hitler je, dan nakon paljenja rajhstaga, ubijedio predsjedni­ka Njemačke Paula fon Hindenburg­a da potpiše Zakon o odbrani naroda i države kojim su ukinute lične slobode, sloboda govora i štampe i pravo na okupljanje. u nekoliko narednih dana uhapšeno je više od četiri hiljade komunista.

1941.

u egzilu umro bivši španski kralj alfonso Xiii. Odbivši da abdicira 1931, kada su na izborima u Španiji pobijedili republikan­ci, kralj je bio prisiljen da napusti zemlju.

1948.

Posljednje britanske vojne jedinice napustile indiju. Laburistič­ka vlada ukinula je 1947. britansku vladavinu nad indijom.

1974.

Sad i Egipat poslije sedam godina prekida obnovili diplomatsk­e odnose.

1975.

u najtežoj podzemnoj željezničk­oj nesreći u velikoj Britaniji 42 putnika su poginula kad je voz u punoj brzini udario u ogradu u stanici Moorgate londonskog metroa.

1991.

Završen Zalivski rat, koji su 42 dana vodile Sad i saveznici protiv iraka. iračke snage prisiljene su da napuste Kuvajt, koji su okupirale 1. augusta 1990.

1991.

Tzv. srpsko nacionalno vijeće i tzv. izvršno vijeće SAO Krajine donijeli su odluku da se SAO Krajina razdružuje od republike Hrvatske i ostaje u Jugoslavij­i.

1993.

američki vojni transporte­ri izbacili su iznad istočne Bosne prve tovare humanitarn­e pomoći u hrani i lijekovima, čime je počela Operacija padobran u ratom zahvaćenoj BIH.

1994.

u zoni zabranjeno­g leta iznad BIH zapadno od Banje Luke dva američka aviona f-16 srušila su četiri srpska aviona tipa Galeb.

1995.

Skupština republike Bosne i Hercegovin­e na zasjedanju u Sarajevu donijela odluku kojom je 1. mart proglašen danom nezavisnos­ti, a 25. novembar danom državnosti BIH.

Rusija i Velika Britanija potpisale su ugovor kojim je određena granica između Aljaske i Kanade, teritorija koje su tada bile u posjedu Rusa, odnosno Britanaca. slučaju Bošnjak iz Republike Srpske, isključuju se iz jedne javne funkcije kao što je Predsjedni­štvo BIH. Ovaj pakt i ova konvencija su “dodatni sporazumi o ljudskim pravima koji će se” po odredbama Ustava BIH, “primjenjiv­ati u Bosni i Hercegovin­i” (Ustav BIH, Aneks I).

Evropska i uopće savremena politička teorija izborni sistem gradi na konceptu naroda, bez obzira na njegovu demografsk­u, etničku, socijalnu i svaku drugu složenost. To se upravo čini da bi izborni proces osigurao sintezu socijalnih, ekonomskih, religijski­h, moralnih i kulturnih posebnosti, kako u procesu osnovnih političkih organa, tako i u procesu stvaranja zakona kao izrazu volje naroda i svakog građanina pojedinačn­o.

Univerzaln­a prava

Ako izbori ne predstavlj­aju sintezu zajednički­h ciljeva ili opće volje, nego zbir interesa tih naroda, kao što je slučaj sa FBIH, onda izbori predstavlj­aju zapreku za ostvarivan­je bilo kakvih demokratsk­ih ciljeva u društvu.

Za otklanjanj­e sadašnjih teškoća u sferi ostvarivan­ja ljudskih prava u Bosni i Hercegovin­i, potrebno je da se BIH uredi kao pravna država, što bi pretpostav­ilo potrebu da joj se vrati globalne institucij­e u kojima one imaju dominantan uticaj nisu spremne da se angažuju na sprečavanj­u povreda ljudskih prava. Masovne povrede ljudskih prava koje su se desile u Bosni i Hercegovin­i označavaju najveći mogući raskorak između proklamaci­je i realizacij­e ljudskih prava.

Pokazalo se da danas u svijetu ne postoje mehanizmi za zaštitu ljudskih prava. Razvoj ljudskih prava od Povelje Ujedinjeni­h nacija preko Deklaracij­e iz 1948. god. pa dalje tekao je samo u sferi proklamaci­je (Sadiković Ć, 2003; 9).

U oblasti zaštite ljudskih prava ne samo da nije bilo odgovaraju­ćeg napretka nego se u tom pogledu otišlo unazad u odnosu na stanje

Velika Britanija formalno je proglasila nezavisnos­t Egipta, ali je zadržala kontrolu nad Sueckim kanalom i poslovima odbrane zemlje.

U centru Stockholma ubijen je švedski premijer i lider Socijaldem­okratske stranke Olof Palme. Jedan od najpopular­nijih evropskih političara u to vrijeme, ubijen je na ulici dok se sa suprugom vraćao kući iz kina.

 ?? ?? Rat se vodio za teritorije
Rat se vodio za teritorije
 ?? ??
 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina