Pravna država
Za otklanjanje sadašnjih teškoća u sferi ostvarivanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini potrebno je da se BIH uredi kao pravna država
Odluka i odredba Izbornog zakona na kojoj odluka počiva protivne su i nekompatibilne sa jednakim pravom da se bira i bude biran, po članu 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, ili sa jednakošću po zakonu koja se pripadnicima manjina garantira članom 4. Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina. Naime, pripadnici manjina, u ovom konkretnom pravosudni sistem koji je imala prije Dejtonskog sporazuma. Također, potrebno je da se stekne mogućnost da svi njeni građani dođu u poziciju da svoja ljudska prava zaštite i na međunarodnom nivou, putem Evropskog suda za ljudska prava.
Slučaj masovnih povreda ljudskih prava koje su se desile u toku rata protiv Bosne i Hercegovine, pokazuje da velike demokratije i sadašnje neposredno poslije Drugog svjetskog rata.
Slučaj Bosne i Hercegovine je pokazao da su se ljudska prava koja su uvijek bila prava čovjeka pojedinca našla u sferi etničkih skupina, čime su ona pravno derogirana. Tako se desilo da su, u tipično evropskom ratu koji se formalno vodio u ime prava manjina, ustvari, vodio rat za teritorije, etnička prava postupno istisnuta iz Ustava Bosne i Hercegovine kao prava čovjeka.
Ljudska prava su, prema izvornoj evropskoj, klasičnoj, političkoj i pravnoj filozofiji, univerzalna ili nisu ljudska prava. Ljudska prava su sada ostala u granicama određenih razvijenih zemalja bez htijenja i bez mogućnosti da se prošire na ostatak svijeta. Tako da, umjesto univerzalnih imamo slučaj ograničenosti ljudskih prava, čime se duboko negira njihova suština i ograničava njihov razvoj.
Ljudska prava su osnov međunarodnog prava. Ona su okvir koji svim ljudima garantuje ista prava, iste mogućnosti da zadovolje svoje osnovne ljudske potrebe i isto pravo na zaštitu.
Poštivati slobodu
Ljudska prava regulišu odnos između pojedinca i države i određuju koje obaveze vlasti imaju u odnosu na svoje građane. Ona nam omogućavaju ravnopravnije društvo i prostor za samorealizaciju.
Ljudska prava oblikuju stvarnost u kojoj živimo. Ona se tiču naše sigurnosti i svijesti na koji način da surađujemo i živimo zajedno sa drugima, u korist svih.
Svi mi živimo pod istim nebom, ali nemamo isti horizont. Mi moramo prihvatiti postojanje onih koji su drugačiji i ne smijemo gasiti tuđu svijeću da bi naša bolje sijala.
Ljudska prava znače slobodu. Biti slobodan znači živjeti tako da poštujemo i ohrabrujemo slobodu drugih.
Mirsad Cvrk rođen je 27. 4. 1971. Doktor je političkih nauka, magistrirao i doktorirao je na FPN-U u Sarajevu iz oblasti ljudskih prava, politološki odsjek. Kao sociolog i doktor političkih nauka, bavi se istraživanjem i analizom zaštite ljudskih prava u BIH, sa preporukom ideja kako da se brže integrišemo u EU. Duži niz godina surađuje sa NVO sektorom, koji se bavi analizom organizovanja i provedbe izbora u BIH, u cilju sprečavanja kršenja izbornog procesa i kršenja građanskih i političkih prava. Ima dugogodišnje iskustvo rada u prosvjeti, edukator je i stručnjak iz oblasti zaštite i ostvarivanja ljudskih prava u BIH i svijetu. Autor je više knjiga o ostvarivanju ljudskih prava u državi BIH, sa posebnim osvrtom na Srebrenicu, gdje se dogodio genocid 1995. i gradove za koje se UN obavezao da će ih zaštititi 1993.