Stoltenberg: NATO mora ostati čvrst u podršci Ukrajini
Ministri vanjskih poslova NATO-A sastali su se u Bruxellesu kako bi obilježili 75. godišnjicu vojne alijanse i pripremili se za samit u Washingtonu u julu ove godine
Uoči važnog dvodnevnog sastanka ministara vanjskih poslova NATOA u Bruxellesu povodom obilježavanja 75. godišnjice vojne alijanse i priprema za samit u Washingtonu u julu ove godine, Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-A, istakao je da Savez mora ostati čvrst u podršci Ukrajini, ali i promijeniti dinamiku podrške jer Ukrajina ima hitne potrebe.
“NATO je utemeljen na jednom, svečanom obećanju: napad na jednog saveznika je napad na sve. Iz tog temelja izgradili smo najmoćniji i najuspješniji savez u historiji. A tokom proteklih 75 godina, NATO-OVA otvorena vrata pomogla su širenju demokratije i prosperiteta u cijeloj Evropi”, kazao je Stoltenberg, javlja Anadolija.
100 milijardi eura
Generalni sekretar se potom osvrnuo na rat u Ukrajini koji traje duže od dvije godine.
“Posljednjih dana Kremlj je pokrenuo nove velike napade, pogađajući ukrajinske civile i infrastrukturu. Rusija nastavlja da pritišće duž linije fronta. Zato moramo ostati čvrsti u našoj podršci Ukrajini. I pozdravljam to što saveznici nastavljaju da vrše velike isporuke oružja, municije i opreme”, kazao je Stoltenberg, naglasivši da Ukrajina ima hitne potrebe.
“Svako kašnjenje u pružanju podrške ima posljedice na bojnom polju dok govorimo. Zato moramo promijeniti dinamiku naše podrške. Moramo osigurati pouzdanu i predvidljivu sigurnosnu pomoć Ukrajini na dugi rok”, rekao je Stoltenberg.
On je naveo da će ministri razgovarati o tome kako bi NATO mogao preuzeti veću odgovornost za koordinaciju vojne opreme i obuke za Ukrajinu, te kako postaviti dugoročne temelje za vojnu pomoć Ukrajini, uključujući prijedlog za petogodišnji fond od 100 milijardi eura.
“Također ćemo razgovarati o višegodišnjoj finansijskoj obavezi da održimo našu podršku. Ovaj ministarski sastanak će postaviti teren za postizanje konsenzusa o ovim pitanjima dok se pripremamo za samit u Washingtonu. Nato-saveznici pružaju 99 posto ukupne vojne podrške Ukrajini. Dakle, ako radimo više pod NATO-OM, naši napori bi bili efikasniji i efektivniji. Moskva treba da shvati da ne mogu postići svoje ciljeve na bojnom polju”, poručio je prvi čovjek NATO-A.
Finski predsjednik Alexander Stubb i ukrajinski Volodimir Zelenski potpisali su Sporazum o sigurnosti, a obećana je i vojna oprema vrijedna
188 miliona eura
Stoltenberg je također naglasio da će Ukrajina postati članica NATO-A: “Pitanje je kada, a ne da li.”
On je istakao i činjenicu da će ove godine rekordan broj saveznika ispuniti cilj NATO-A o izdvajanju dva posto BDP-A za Alijansu te da se raduje daljnjem napretku.
Planira se da NATO preuzme dio koordinacije od koalicije predvođene SAD-OM poznate kao Ramstein grupa, što je potez koji je djelomično osmišljen da se uspostavi zaštita od bilo kakvog smanjenja podrške SAD-A ako se Donald Trump vrati u Bijelu kuću, izjavile su diplomate.
Neophodan most
NATO se do sada fokusirao na vojnu opremu iz straha da bi direktnija uloga mogla izazvati eskalaciju sa Rusijom. No, diplomate kažu da postoji sve veći stav unutar NATOA da isporuka vojne pomoći bude održivija i da je NATO u najboljoj poziciji da to uradi.
Američki državni sekretar Antony Blinken, koji će prisustvovati sastanku u Bruxellesu, rekao je dan ranije da NATO razmatra mjere koje bi mogle poslužiti kao neophodan most za članstvo u Alijansi za Ukrajinu.
Protesti u Turskoj
Jedna osoba je preminula u bolnici zbog povreda dobijenih na protestima u turskom okrugu Pervari poslije lokalnih izbora, dok je četvero ljudi povrijeđeno. Turske vlasti privele su 89 ljudi širom zemlje jer su se pridružili neodobrenim demonstracijama, objavio je jučer ministar unutrašnjih poslova Ali Yerlikaya na X-u. Protesti su izbili i u jugoistočnoj Turskoj i pokrajini Izmir, nakon što je izborno tijelo onemogućilo novoizabranom gradonačelniku iz prokurdske Stranke narodne jednakosti i demokratije (DEM) u gradu Vanu da preuzme dužnost, prenosi Hina.