Izložba “Licem u lice” Mirka Ilića
Izložba Mirka Ilića, jednog od vodećih svjetskih dizajnera, prikazaće nekoliko ciklusa plakata i drugih radova grafičkog dizajna
Nekonvencionalna retrospektivna izložba “Licem u lice” svjetski priznatog grafičkog dizajnera i ilustratora Mirka Ilića biće otvorena 11. aprila u 19 sati u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske.
Ova izložba, kako je saopšteno, prvi put u našoj zemlji pruža mogućnost da pogledamo Ilićevu bogatu karijeru. Izložba Mirka Ilića, jednog od vodećih svjetskih dizajnera, prikazaće nekoliko ciklusa plakata i drugih radova grafičkog dizajna, od kojih je jedan broj poklonjen MSURS-U. U okviru izložbe biće prikazani njegovi originalni radovi koji su dio zbirke Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, plakati izrađeni za Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu i table stripova kombinovane sa reprodukcijama.
Takođe, 12. aprila u 19 sati biće priređen razgovor o izložbi “Licem u lice” sa umjetnikom Mirkom Ilićem, grafičkim dizajnerom i kustosom izložbe Markom Golubom, grafičkim dizajnerom Borutom Vildom i grafičkim dizajnerom i istoričarom umjetnosti Dejanom Kršićem.
- Izložba je podijeljena na tri cjeline koje nose zajednički naslov “Licem u lice”. Cjelina “Iz povijesti ljudske gluposti - Dizajnerska povijest svijeta” je svojevrsni prikaz različitih fragmenata iz opusa dizajna, ilustracije i stripa u kojima umjetnik evocira neke od najvažnijih i ključnih događaja u istoriji. Druga cjelina “Puno buke ni oko čega” predstavlja pozorišne plakate - sa jedne strane plakate iz kolekcije Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, a sa druge strane plakate predstava odigranih posljednjih šest sezona u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, kao i nekoliko recentnih plakata predstava odigranih u Lincoln Center Theatreu. Konačno treću cjelinu “Vodoravno i okomito” čine stripovi, kako oni iz zagrebačkog perioda i vremena časopisa Polet, tako i novi koji pod naslovom “A.C. 2020” nastaju od 2020. godine pa do danas, saopšteno je iz MSURS-A.
Izložba “Licem u lice”, kako se još dodaje, daje nam mogućnost slojevitog čitanja Ilićevog raznovrsnog stilskog i umjetničkog izraza. Njegov primjer nam pokazuje način na koji je moguće razvijati internacionalnu dizajnersku karijeru kao jedinstvenu priču koja je ostvarila svjetski domet i uticaj. Kao strip-autor, ilustrator i dizajner, Ilić je definisao “lice” jugoslavenske pop-kulture sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka. Kao autor brojnih omota muzičkih ploča bio je aktivan i ravnopravan sudionik muzičke i subkulturne scene tog razdoblja, inicijator je te jedan od protagonista neformalne grupe autora Novi kvadrat, nezaobilaznog fenomena stripa kod nas, a njegove naslovnice političkih magazina sugestivno su i kritički vizuelno dokumentovale društvenu i političku sliku čitave regije.
- Doista, gdje god se našli u Ilićevom golemom ilustratorskom, dizajnerskom i stripovskom opusu, naići ćemo na snažne i pamtljive slike, na kompleksne misli prenesene na sažet, efektan i komunikativan način, na autora sposobnog dozvati i najdramatičnije spoznaje o svijetu u kojem živimo bez imalo doslovnosti i površinske ekspresivnosti. Mirko Ilić je netko tko stvari razumije na vrlo apstraktan, verbalan način, a interpretira ih na prikazivački, vizualan način u kojem sve verbalno, pa i naše tumačenje, djeluje nemoćno u artikulaciji onog što vidimo, navodi se u kustoskom tekstu Marka Goluba i Dejana Kršića.
Izložba “Licem u lice” daje nam mogućnost slojevitog čitanja Ilićevog raznovrsnog stilskog i umjetničkog izraza
Od svih filmova koje ste snimili, koji je Vama najdraži?
- Teško je reći. Ipak, možda mi je najdraži “Vlak bez voznog reda”, a za to postoje dva razloga. Ideju za taj film sugerirala mi je pokojna mama. Moji roditelji su tada stanovali u sarajevskoj Vrazovoj ulici, a ja sam se tek vratio sa studija u Italiji i razmišljao o prvom filmu. Mama mi je ispričala da je na željezničkoj stanici u Sarajevu vidjela, kako je rekla, čudan vlak koji putuje iz Hercegovine, da u tom vlaku neki pjevaju, neki plaču, u vagonima su krave i koze, dok ljudi pitaju koliko je daleko ta Slavonija. Tako je s maminih tih nekoliko upečatljivih slika o ljudima