Rezolucija odaje počast žrtvama genocida
Dr. Thomas Fitschen, ambasador Njemačke u BIH, govori o rezoluciji o Srebrenici, čije usvajanje njegova zemlja zagovara u Generalnoj skupštini UN-A
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je otvoreno kritikovao da su Njemačka i druge nacije sponzori planirane rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, kojom 11. juli treba da bude proglašen godišnjim Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Šta kažete?
- Ujedinjene nacije su globalni forum svjetske zajednice, a planirana rezolucija nije ni prva ni jedina rezolucija kojom bi Generalna skupština ustanovila jedan međunarodni dan sjećanja. Već 2005. godine Generalna skupština je proglasila 27. januar Međunarodnim danom sjećanja na holokaust - uzgred, uz izričito sudjelovanje Njemačke.
Haške presude
Generalna skupština je još 2003. odlučila o Međunarodnom danu sjećanja na genocid Tutsija u Ruandi. Bosna i Hercegovina se tada pridružila objema rezolucijama. Zajedno sa Ruandom i pristalicama iz cijelog svijeta sada se zalažemo za to da se i žrtvama genocida bosanskim muslimanima u Srebrenici 1995. godine oda počast u sklopu dana sjećanja.
Kako događaje u Ruandi, tako i ove događaje u Srebrenici nezavisni međunarodni sudovi su okarakterisali kao genocid, tako da su na osnovu toga pojedini počinioci mogli biti osuđeni. Stoga ova rezolucija treba da pokaže dostojanstvo prema međunarodnim sudovima koji su radili na procesuiranju genocida i da se iskoristi to iskustvo podsjećajući države na njihovu dužnost da spriječe genocid i da ga krivično gone.
Zašto se baš Njemačka toliko zalaže za Dan sjećanja na genocid u Srebrenici?
- Mi ovo vidimo i kao lekciju izvučenu iz specifično njemačke prošlosti. Njemačka - kao i sve države ugovornice Konvencije o genocidu - imaju obavezu spriječiti genocid, a mi tu dužnost shvatamo vrlo ozbiljno.
Sprečavanje genocida
Mi se globalno i u svakom trenutku zalažemo za sprečavanje genocida. To upravo proizlazi iz naše vlastite istorijske odgovornosti. Zato je za nas bilo od velikog značaja da učestvujemo u proglašenju Dana sjećanja na holokaust 2005. godine - jer samo iz saznanja o zločinima iz prošlosti proizlazi snaga za pomirenjem i volja da se spriječi njihovo ponavljanje. I zato se zauzimamo za to da masakr u Srebrenici, koji su međunarodni sudovi kvalifikovali kao genocid, bude priznat Međunarodnim danom sjećanja.
Milorad Dodik optužuje predlagače ovog prijedloga rezolucije da imaju antisrpske motive. Što mislite o tome?
- Pročitajte tekst: Tekst Rezolucije dokazuje upravo suprotno. Odaje počast žrtvama i usmjeren je protiv radnji kao što su negiranje i veličanje genocida, ali ne protiv pojedinačnih država, naroda ili određenih grupa. A i u presudama međunarodnih i domaćih krivičnih sudova, počinioci zločina u Srebrenice nisu osuđivani zbog svoje nacionalnosti ili etničke pripadnosti, već zato što je njihova lična krivična odgovornost dokazana u procesu zasnovanom na vladavini prava.
zakona BIH kako bi unaprijedio izborni proces i ojačao ulogu Centralne izborne komisije.
Djelo na nedjelo
Ukoliko NSRS donese ovaj zakon, visoki predstavnik bit će dužan poništiti ga, a ukoliko ga Dodik ipak potpiše i objavi u Službenom glasniku, onda će i on i Lukić ponovo počiniti krivično djelo za koje im se već sudi, smatraju pravni stručnjaci.
U krivičnom pravu se odgovara za učinjeno, a ne za izgovoreno, što znači da postupak koji se vodi protiv Milorada Dodika treba okončati na osnovu potvrđene optužnice za krivično djelo koje je u samoj optužnici navedeno, a radi se o neprovođenju odluka visokog predstavnika. Istina, Zakonom o krivičnom postupku BIH je propisano da tužilac na glavnom pretresu može izmijeniti optužnicu u dijelu koji se odnosi na činjenični opis djela i njegovu pravnu ocjenu.
- Međutim, to se odnosi na djelo za koje je neko lice optuženo i ta izmijenjenaoptužnica,odnosnoizmjenaop
Samo iz saznanja o zločinima iz prošlosti proizlazi snaga za pomirenjem i volja da se spriječi njihovo ponavljanje
Čim završim posao oko sajma, to je već četvrtak ili petak, pokušat ćemo razgovarati. U četvrtak je vanredna sjednica Parlamenta, mislim da na svaku treba doći, kaže Čović